Zapósłane (02.01.24)

wutora, 02. januara 2024 spisane wot:

Bernd Pittkunings, čłon Domowiny wot lěta 1987, piše:

Krótko do noweho lěta čitach w Serbskich Nowinach, zo předsyda Domowiny Dawid Statnik „plan wita“, w Hornjej Łužicy wojerske zepěranišća dale wutwarić. To by tež dźěłowe městna zaručało. By-li wón to jenož jako wobydler abo čłon CDU rjekł, njeby mje to zajimowało, wšako njeje CDU hižo před 40 lětami hibanje „Mječe na radlicy“ podpěrowała, ale wojerske ­zaměry tehdyšeho knježerstwa. Zo dyrbiš jako zastupjer serbskeho luda z ani 60 000 ludźimi knježerstwu napřećo po móžnosći přeco přećelny być, rozumi so wot samo. Ale dalše wobrónjenje Němskeje je předewšěm politiske skutkowanje, kotrež miliardy eurow na škodu socialnych strukturow a přirody płaći. We wustawkach Domowiny steji, zo je naša narodna organizacija politisce njewotwisna.

Zapósłane (21.12.23)

štwórtk, 21. decembera 2023 spisane wot:

Adwentnemu koncertej 1. serbskeje kulturneje brigady minjenu sobotu w Budyskej cyrkwi Marje a Marty je Matej Kowar, wučer serbšćiny a hudźby na Serbskim gymnaziju Budyšin (SGB) a ko-koordinator brigady, slědowace słowa dodał:

1. serbska kulturna brigady dźakuje so wšěm swójbnym a přećelam nanajwutrobnišo za wopyt adwentneho koncerta kaž tež za šćedriwe pjenježne dary, kotrež financowanje koncerta zaruča.

Dowolće, zo zmylkaj korigujemy: W skupinje dujerjow njehraješe, kaž w programowej brošurce rěka, Jan, ale jeho bratr Franc Kliman na trompeće. Ideju, po koncerće horce wino před portalom Božeho domu předawać, mějachu šulerjo a šulerki 11. lětnika SGB, zo bychu sej dołhodobnje pjenjezy za swój maturowy bal nadźěłali.

Brigada přeje wšěm žohnowane hody a strowe nowe lěto. Na zasowidźenje k 75. narodninam klětu 1. junija w „Krónje“!

Zapósłane (18.12.23)

póndźela, 18. decembera 2023 spisane wot:

Günter Sodan, bywši wjesnjanosta Malešanskeje gmejny, je našoł „Wuznamne wotkryće za swět pčołarjow“:

Hadam Bohachwał Šěrach (1724– 1773), serbski ewangelski farar w Bu­dyšinku, běše tež jako spisowaćel jara ­aktiwny. Wulku kedźbnosć zbudźi ze swojimi publikacijemi wo pčołarstwje.

W swójskich studijach Šěrachoweje fachoweje literatury wo pčołach sym, po mojim měnjenju, sensacionelny fakt wotkrył. Dotal su naši pčołarjo z toho wuchadźeli, zo běše hač do něhdźe lěta 1853 wuwzaćnje ćěmna pčołka (apis mellifera) naša domjaca pčołka.

Šěrach pak wopisuje w swojej knize „Melitto Theologia“ 1767 hižo matku swojich domjacych pčołkow (kotrež so hižo w lěsu njeplahuja) sćěhowace: „Wona je woprawdźe rjeńša dyžli kóžda druha pčołka, přetož sym sej wšitke pčoły njeličomne razy wobhladował. Na chribjeće je wona cyle swětłobruna a jeje brjuch je ćěmneje złotožołteje barby.“

Zapósłane (27.11.23)

póndźela, 27. nowembera 2023 spisane wot:

Madlen Domašcyna, referentka za wědomostnu komunikaciju a zjawnostne dźěło w Serbskim instituće (SI) reaguje na wozjewjenje nałožowanje serbskeje rěče nastupajo:

Přilopk Marcela Braumana wot 23. nowembra je dobra składnosć, wšěch zajimcow na Institutny dźeń zajutřišim, srjedu, wot 14 hodź. do Serbskeho domu přeprosyć. Tam zhonja wopytowarjo wjac wo dźěle a projektach Serbskeho instituta a maja, nimo přednoškow, składnosć so z wědomostnicami a wědomostnikami rozmołwjeć. Nimo toho prezentuje Serbski institut w posterach a bjezposrědnje při ličaku praktiske poskitki za wšěch, kotřiž so za serbsku rěč, kulturu a stawizny zajimuja. Tute digitalne pomocne srědki hodźa so tež derje we ­wučbje serbšćiny abo stawiznow zasadźić. Hakle 20. nowembra rozprawjachu Serbske Nowiny pod titulom „Wodźenje po serbskim interneće“ (str. 4) wo přednošku Juliany Kaulfürstoweje, moti­watorki za serbsku rěč (do toho wědomostna sobudźěłaćerka w Serbskim instituće), w kotrymž wona mjez druhim tute digitalne poskitki předstaji.

Zapósłane (21.11.23)

wutora, 21. nowembera 2023 spisane wot:

Jan Wjenk z Wotrowa piše:

Na pjećlětny jubilej sejmika čujach so wćipnosće dla być přeprošeny. Hižo do přijězda na nawjes w Njebjelčicach napadnje mi wulka ličba awtow na parkowanišću, tak zo dyrbjach za městnom na pódlanskich dworach pytać. Z wulkej zhromadnosću zastupjerjow, připosłucharjow a medijow njebych ličił.

Jako prěnja rěčnica z Delnjeje Łužicy powita nas knjeni Edith Pjenkowa, zhladujo krótko tež na předstawizny. Z jednorymi słowami přirunowaše, zo trjeba kóždy štom, kotry sadźiš, wěsty čas, prjedy hač wotrosće a płody njese. Tež ćěsto dyrbi so hibać, prjedy hač móžemy z toho chlěb napjec.

Tak je so sejmik poněčim wuwiwał. Dźensa móžemy na prěnje wuslědki zhladować. Tři hodźiny trajace zetkanje njebě wostudłe, skerje jara zajimawe z krótkimi hudźbnymi spěwami, štož so mi tež lubješe. Jednotliwe přinoški spisowaćelow tež z Čěskeje, Pólskeje a z druhich narodow běchu rozmyslowanja hódne za nas Serbow, ale tež pozbudźowace za dźěło a připóznaće za sejmik.

Zapósłane (15.11.23)

srjeda, 15. nowembera 2023 spisane wot:

Stanij Statnik z Ralbic: Wobnowjenje Chróšćanskeje cyrkwje – Moje wosobinske měnjenje a dodawk k rozprawnistwu w Serbskich nowinach 23. oktobra a 2. nowembra 2023:

Tež ja sym sebi wobnowjenu Chróšćansku cyrkej wobhladał a mam k tomu moje wosobinske měnjenje. Wšelakim nowym elementam móžu bjeze wšeho přihłosować, ale nic wšitkim.

Sym so prašał, kak je pomnikoškit modernym abstraktnym nowosćam we wot baroka dominowacej cyrkwi zelenu swěcu dać móhł. Tute elementy maja zawěsće w nowej cyrkwi abo kapałce swoje woprawnjenje, ale tu w Chróšćan cyrkwi? A hač je swětłošěre wobarbjenje drjewoweho plestra pod ławkami praktisce, zawěsće so počasu pokaza.

Tohodla sym ze zajimom čitał w Serbskich Nowinach z póndźele, 23. oktobra, přilopk awtora Maximiliana Grubera a móžu so jeho zwěsćenjam nastupajo wobnowjenje Chróšćan cyrkwje jenož přizamknyć. Jeho wuprajenju, zo je sebi tu něchtó chcył pomnik stajić, bych hišće přidał, zo chcyše tu dalši slědy zawo­stajić.

Zapósłane (10.10.23)

wutora, 10. oktobera 2023 spisane wot:

Milan Hrabal z Warnoćic spomina na swojeho njeboh přećela Bena Budarja:

Beno Budar je a wostanje mój přećel. Na tym tež smjerć ničo njezměni. Tohodla rěču wo nim w přitomnosći. Beno je přećel a kolega, kiž ma přeco chwile, jeli trjeba něchtó pomoc. Wón je sprawny a darniwy a na druhim boku so wón za zarunanjom abo napřećiwnym wukonom ženje njepraša. Tajki je wón jako čłowjek. Tohodla běše wón mjez ludźimi runje tež w Čěskej přewšo woblubowany. Dopominam so na wopytowarjow něhdyšich swjedźenjow poezije we Warnočanskej knihowni, kotřiž su so prašeli, hač je mjez literatami tež tón basnik Beno ze swojim posměwkom a wjesołymi basnjemi. A kak přesłapjeni woni běchu, jako wón mjez hosćimi njeběše.

Mjez čěskimi přełožkami serbskeje literatury su jeho basnje a runje tak čěski wuběrk z jeho knihow wo dopomnjenkach serbskich wojakow a serbskich žónskich na wójnu dale woblubowane a we knihowni najčasćišo wupožčene.

Zapósłane (22.09.23)

pjatk, 22. septembera 2023 spisane wot:

Jan Bart z Budyšina, nestor serbskeho rěčneho projekta Witaj, piše:

Dóstach přeprošenje Serbskeho šulskeho towarstwa na swjedźeń 25lětneho wobstaća modeloweho projekta Witaj w pěstowarni „Mato Rizo“ w delnjołužiskim Žylowje. Swjatočnosć wotměje so 29. septembra 2023.

Wobžaruju jara, zo njemóžu so wysokeje staroby dla wobdźělić. Tuž jara, jara wutrobnje gratuluju k wurjadnemu po­dawkej slěbornych narodnin kubłanišća, kotrež ze serbskej rěčnej imersiju dźěła. Wulki dźak a připóznaće nětčišim a dźensnišim kubłarkam, maćerjam a nanam Witaj-dźěći a wězo tež wotpowědnym zamołwitym wosobinam za wutrajnu prócu a podpěru w běhu štwórć lětstotka!

Rady bych awtentiske hłosy a nazhonjenja zběrał w rozmołwje na planowanej swjedźenskej „kjarmuši“. Wosebje mje wězo tež zajimuja zetkanja z bywšimi Witaj-dźěćimi, kiž wšak su mjeztym dorostli. Čakam a wjeselu so tuž na wobšěrne rozprawy w serbskich medijach.

Zapósłane (20.09.23)

srjeda, 20. septembera 2023 spisane wot:

Christiana Piniekowa z Choćebuza so praša: A serbsce? – Widźane a komentowane:

Wony plakat widźach na swojej jězbje mjez Choćebuzom a Wjerbnom znajmjeńša trójce. Njepraj nichtó, zo njeby wušikny/a medijowy/a designer/ka serbsko-němski wabjenski plakat wuhotować njemóhł/a. Tuž njetrjebamy so dźiwać, zo so serbski sydlenski rum w Braniborskej před sudnistwom wujednawa a zdźěla woteznawa. Plakat so derje hodźi, zo za 50 lět hižo serbskeje tradicije w braniborskim serbskim sydlenskim rumje njenadeńdźeš. A na kotrym zakładźe je so plakat financował? Tola nic z pjenjez za spěchowanje serbskeje rěče a kultury?

Zapósłane (24.08.23)

štwórtk, 24. awgusta 2023 spisane wot:

Eduard Luhmann ze Smjerdźaceje piše:

Zo je so nětko nam wšitkim k wjeselu zakładny kamjeń za nowu pěstowarnju w Ralbicach połožił, a to hišće w přitomnosći sakskeho ministerskeho prezidenta, je wosebje zasłužba tehdyšeje star­šiskeje přirady našeje pěstowarnje. Pod nawodom knjenje Michaele Gedikoweje a knjenje Gesiny Kutteroweje je staršiska přirada w lěće 2017 wobšěrnu rozprawu wo hižo njespokojacym stawje pěstowarnje zapodała. Tuta jara wěcowna rozprawa, zestajena wot maćerjow a nanow w měsacy trajacym čestnohamtskim dźěle, je so po dorěčenju z tehdyšim předsydu wjesneje skupiny CDU Tilom Žurom, w internym zetkanju CDU ministerskemu prezidentej přepodała, z próstwu wo politisku kaž tež financielnu podpěru za nuznje trěbny nowotwar pěstowarnje.

Tuta rozprawa bě po měnjenju awtora woprawdźity a doskónčny nastork za pozdźiši wopyt ministerskeho prezidenta Kretschmera w Ralbicach. Tam je so wón jasnje za nowotwar wuprajił.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND