Ludźo po wšěm swěće přetrjebuja dźeń a wjac resursow zemje. Kaž w Serbskich Nowinach z 29. julija rozprawjachmy, bliži so přetrjeba zaso stawej do koronapandemije, kaž su wobličenja non-profitoweje organizacije Global Footprint Network ze sydłomaj w USA a Šwicarskej wunjesli. Tak wědomostnicy zdźělichu, zo bě 29. julij lětuši tak mjenowany dźeń přećeženja zemje – dźeń to, wot kotrehož bjerjemy zemi resursy, kotrež wona lětsa wjace wobnowić njemóže. „Wot toho dnja zemju potajkim přewužiwamy“, praješe rěčnik organizacije Germanwatch Steffen Vogel powěsćerni dpa. Tež my smy na přećeženju zemje sobu wobdźěleni, a to zdźěla samo wšědnje. Berlinjan Helmut Schippel, z Hornjeje Łužicy pochadźacy wjelelětny dopisowar našeho wječornika, je sej runje wo tejle tematice hłowu łamał a dawa tule swoje mysle nastupajo přetrjebu resursow a wašnja nakupowanja a konsumowanja do diskusije.
Benjamin Hrjehor z Wiena poćahuje so na přinošk „Młody pjekar z łužiskim chlěbom“ w SN z 23. julija:
Móže to špatny čłowjek być, kiž tajki rjany chlěb pječe? Foto wo młodym pjekarju z łužiskim chlěbom namakaš tróšku nakromnje na štwórtej stronje pjatkowneho wudaća Serbskich Nowin, tam hdźež snano někotři hižo tak dokładnje njehladaja. Pjekar je sobustaw AfD, kaž to znajmjeńša w poslednjej lince steji. Wón pak je wjace hač to. Za přećelnym posměwkom chowa so jedyn z hłownych akterow Budyskeje wotnožki neofašistiskeho identitarneho hibanja.
Paul Neumann pochadźa z pjekarskeje swójby a je na serbskim gymnaziju maturował. Swoje znajomosće serbšćiny wužiwaše w zašłosći při zhotowjenju serbskorěčnych plakatow a transparentow za neofašistiske demonstracije. W socialnych syćach pokazuje so wědomje byrgarski, tež tu pak wukopaja so přez zhromadne wobrazy přeco zaso zwiski k militantnej neonacistiskej scenje. Tajke postupowanje so šlachći. Wjace hač 800 ludźi — mjez nimi tež syła młodych Serbow a Serbowkow — sćěhuje Neumanna na Instagramje, podobna ličba na Facebooku.
Cyril Pjech z Berlina piše:
Goro Christoph Kimura z Tokija pisa:
Knjez Jan Wjenk je w swojim dopisu 30. junija w SN mój list w naležnosći zachowanja farskeho městna we Wotrowje naspomnił. Runje před dźesać lětami běch tehdyšemu Drježdźansko-Mišnjanskemu biskopej swój wid zdźělił, zo zasłužeja sej Serbja jako mały lud wosebitu kedźbnosć (wujimk, přełožk z němčiny): „Zdźeržeć fararja za relatiwnje mału wosadu kaž Wotrow móže so nadproporcionalne zdać přirunujo z druhimi wosadami. Katolska cyrkej na swěće pak njerozsudźa telko po ličbach, ale dźiwa na połoženje potrjechenych. Tak ma na přikład mała katolska diaspora w Mongolskej na 20 ludźi (!) fararja a na 500 ludźi w cyłym kraju biskopa. (...) Dopominam so na hosći z Bayerskeje we Wotrowje. Woni z wobdźiwanjom zwěsćichu, zo w Serbach wjele wjace ludźi kemši chodźi hač pola nich. Spěchować tajku sylnu a nadměru aktiwnu wosadu změje zawěsće tež pozitiwny wliw na cyłe biskopstwo.“ Dźakuju so knjezej Wjenkej za naspomnjenje, a chcu horliwemu Serbej hišće z cyłeje wutroby k 80ćinam gratulować.
Cyril Pjech z Berlina wupraja so k nastawkej „Starosća so wo demokratiju“ we wudaću SN z 1. julija:
Staw demokratije w Europje a Němskej mje njedźiwa. Widźu hižo w prěnjej sadźe nastawka přećiwk: „W Němskej starosći so wjetšina ludźi wo staw demokratije a wo agresiwnosć w zjawnosći.“ Runje tale agresiwnosć tola demokratiju podrywa! W socialnych medijach, kotrež so mi skoro hižo tam jewjaceje so lózyskosće dla čitać njecha, a w tym, štož so wo demonstracijach prěkimyslerjow a druhich za demokratow mějacych so ludźi rozprawja, njepytnu starosć wo derjeměće towaršnosće, štož dźě je demokratija, ale prócowanje wo najwjetše zranjenje čłonow knježerstwa a sobučłowjekow, kotřiž su hinašeho měnjenja.
tradicionalni rěčnicy | „nowi rěčnicy“ | |
teritorij | wjesne kónčiny zapadneje Bretonskeje | cyła Bretonska, tež hłowneho města Rennes |
ličba | 15 000 – 20 000, ale alarmowacy běžny spad | ca.
To absolutnje trjeba njeje
wutora, 06. julija 2021
spisane wot: Janek Wowčer
Tež w Serbach bě wo tym rěč a mnozy su hižo wo runohódnosći splahow w nałožowanej rěči diskutowali. Jednomu so to lubi, tamny to scyła wotpokazuje, měnjenja su nastupajo tak mjenowane dźenderowanje chětro rozdźělne. Je tomu tež w Serbach tak? Janek Wowčer je so naprašował, što Serb*owki – abo lěpje tola Serbja a Serbowki – wo dźenderowanju mysla. Halena Jancyna z Ralbic: Sym sej nawučiła žónsku kaž musku formu wupisać. Tak mam to za sebje za prawe. Hižo w němčinje je njezwučene za dźenderowanje krótku přestawku słyšeć. To chětro kumštne skutkuje. Tuž budu tež dale, kaž sym to nawuknyła, wobě formje nałožować. Jan Nuk z Radworja: Wo tym přewjele njedźeržu. Sym přemało entuziast, zo bychu naše serbske žony tež po němskim „owa“ rěkać dyrbjeli. Za mnje to praktisce žadyn wuznam nima. Zapósłane (30.06.21)
srjeda, 30. junija 2021
spisane wot: Jan Wjenka
Nawjazujo na přinošk šefredaktora našeho wječornika w rubrice „Mój wid“, wozjewjeny 9. septembra 2020 pod nadpismom „To njerozumju!“, piše Jan Wjenk z Wotrowa: Běch njedawno na wopyće pola kolegi w Zemicach. Tón so mje prašeše, čehodla nimamy jako katolscy Serbja žanu šulu w swobodnym abo cyrkwinskim nošerstwje kaž w Rakecach, Wóslinku a na dalšim městnje w Biskopičanskim wokrjesu. Wězo maja něšto małe připłaćić. Katolscy pak maja jenož Gymnazij swj. Bena w Drježdźanach. Jako to jednomu wučerjej Budyskeho Serbskeho gymnazija wuswětlich, so wón mi wusmja, měnjo, zo je lěpje přistajeny stata być. To nimaš žane starosće z pjenjezami a starši njemóža ći znapřećiwjeć kaž pola cyrkwje, a pjenjezy su wězo tež lěpše. To su naši přeswědčerjo. W Chrósćicach chcychu tež jónu serbsku katolsku šulu wočinić, nětk maja tam kulturny centrum! Serbja sej z cyrkwinskej wyšnosću sami row ryja, hdyž njemóža to zwoprawdźić. Šula w Pančicach-Kukowje bě po mojim zdaću jónu najlěpša, hdyž dźěše wo wotchadnikow na Serbski gymnazij. Tamniša srjedźna šula pak bu začinjena. Zapósłane (24.06.21)
štwórtk, 24. junija 2021
spisane wot: Edith Pjenkowa
Edith Pjenkowa z Rownoho so nastupajo konflikt mjez Serbskim sejmom a Domowinu słowa jima: Po tym zo je anonymna skupina młodych Serbow widejo wo posedźenjach sejma wozjewiła a pask runje krótko do hłowneje zhromadźizny Domowiny mjez medijemi šěriła, prašam so za „wodźenskim procesom, runja tuchwilnej pandemiji“, zo bychu wěsći ludźo tež prawy wuslědk – w našim padźe na hłownej zhromadźiznje Domowiny – docpěli, na kotryž su so hižo derje přihotowali. Wuslědk bě wobzamknjenje delegatow, „poskitk wo zhromadnym dźěle ze sejmom cofnyć“. Zawěsće njebě wot knjeza dr. Klugi prawje wo „stalinistiskej terororganizaciji“ rěčeć. Přiwšěm so prašam, čehodla bu widejo tak do zjawnosće ćehnjeny. Wuskutki za mnje wosobinsce su, zo nichtó dale wjace w Slepjanskej gmejnje a we Łužicy ze mnu a předewšěm ze Serbskim sejmom hromadźe dźěłać njebudźe, byrnjež sama ničo njerjekła a hačrunjež so hižo lětdźesatki přećiwo wotbagrowanju wsow brunicy dla sylnje angažuju. dale... |