×

Powěsć

Failed loading XML...

Krótkopowěsće (18.01.23)

srjeda, 18. januara 2023 spisane wot:

MSPI dla FUEN znowa skorži

Flensburg. Wuběrk wobydlerskeje iniciatiwy MinoritySafepack (MSPI) a prezidij Federaciskeje unije europskich narodnosćow (FUEN) znowa na Europskim sudnistwje skoržitej, kaž FUEN w interneće zdźěli. Wobaratej so přećiwo rozsudej sudnistwa z 9. nowembra 2022. Po tym je Europska komisija ze swojim wotpokazanjom, prawniske akty na zakładźe MSPI namjetować, prawje jednała.

Rozmołwa w Kulowje

Kulow. Budyski krajny rada Udo Wićaz (CDU) je wčera předewzaće MAJA-meble w Kulowje wopytał. Z jednaćelom Uwe Gottschlichom a zawodnym nawodu Jansom Antalijom je wón aktualnu situaciju twornje rozjimał, hdźež nimale 200 ludźi pušća (SN rozprawjachu). Po zetkanju je so Wićaz z Budyskej dźěłowej agenturu skontaktował a wo podpěru za Kulowske předewzaće prosył.

Hara přińdźe z Němskeje

Krótkopowěsće (17.01.23)

wutora, 17. januara 2023 spisane wot:

Zličbowanski zarjad kontra MDR

Erfurt/Drježdźany. Durinski zličbowanski kritizuje MDR, zo dosć nječini, „strukturelny deficit“ z prioritami a wužiwanjom synergijow wotbyć. Rozprawa w nadawku zličbowanskich zarjadow Sakskeje, Saksko-Anhaltskeje a Durinskeje je na internetnej stronje tamnišeho krajneho sejma přistupna. Kaž magacin „Flurfunk“ informuje, je MDR znapřećiwił, zo hižo wjele lutuje.

Sej předewzaća wobhladać

Drježdźany. Wot wčerawšeho je móžno, so za 17. tydźeń wotewrjenych předewzaćow „Schau rein“ přizjewić. Wot 13. do 18. měrca maja šulerki a šulerjo w Sakskej zaso přiležnosć, wšědny dźěłowy dźeń dožiwjeć. Jeli so šula na tydźenju njewobdźěli a termin w přede­wzaću je dopołdnja, je za šulerjow wuswobodźenje z wučby móžne. Informacije

Bože dźěćo durje zaprasnyło

Krótkopowěsće (16.01.23)

póndźela, 16. januara 2023 spisane wot:

Podpěra šulskim nowinam

Drježdźany. Sakske kultusowe ministerstwo nowozałoženje šulerskich nowin pjenježnje podpěra. Štóž w běžnym šulskim lěće swoje prěnje wudaće wozjewi abo wotpohladuje, hišće hač do lěća tajku nowinu załožić, móže so za to próstwu wo startowy pjenjez zapodać. Ministerstwo wudawki za trěbne wěcne kóšty hač do 300 eurow na šulu zaruna. Šulerske nowiny njejsu na papjerjanu formu wjazane, móža tež digitalne być.

Serbska aktiwistka w Lützeraće

Lützerath. Na akcijach přećiwo wotbagrowanju wjeski Lützerath je so po informacijach serbskeho radija RBB tež młoda delnjoserbska aktiwistka Maja Šramojc z Gołbina wobdźěliła. Wona je w Choćebuskim „Kolektiwje Wakuum“ angažowana. Wobmjezowanje woćoplenja atmosfery na 1,5 stopnjow je lědma docpějomne, tak Šramojc, tohodla pokročowanje z wudobywanjom brunicy njezamołwite.

Historisku drohoćinku wustajili

Krótkopowěsće (13.01.23)

pjatk, 13. januara 2023 spisane wot:

Wot 2. februara bjez nahubnika

Berlin. Winowatosć nahubnika w zjawnym dalokowobchadźe ma so k 2. februarej dočasnje zběhnyć. To je zwjazkowy minister za strowotnistwo Karl Lauterbach (SPD) dźensa w Berlinje zdźělił. Po płaćiwym zakonju wo škiće před infekcijemi běchu dotal w dalokowobchadnych busach a ćahach, kaž su to ICE, IC a EC, hišće hač do 7. apryla FFP2-maski předpisane.

Policisća čisło dóstanu

Drježdźany. Štož je w susodnych krajach Sakskeje dawno winowatosć, nětk tež w swobodnym staće płaći: Policisća dóstanu indiwiduelne čisło. Tak hodźi so na přikład po demonstracijach lěpje zwěsćić, kotry zastojnik jednotki hotowostneje policije je so kak napřećo demonstrantam zadźeržał, jeli je k porokam dóšło. Zeleni a SPD su sej to dawno žadali, CDU to dotal wotpokaza.

Parkowanišći přepodali

Krótkopowěsće (12.01.23)

štwórtk, 12. januara 2023 spisane wot:

Łužica stolica kultury?

Choćebuz. Kulturna ministerka Braniborskeje, Manja Schüle (SPD), je swój namjet wobkrućiła, zo by so Łužica jako europska stolica kultury požadać móhła. Schüle: „Mamy wulkotnu kulturnu krajinu we Łužicy“, do kotrejež słuša tež „jónkrótne herbstwo Serbow“. W zwisku ze změnu strukturow něhdyšeho brunicoweho rewěra dźe wo to, „potenciale zwjazać a něšto nowe kreěrować.“

Prěnja indigena ministerka

Brasilia. W Brazilskej su prěnju indigenu ministerku w stawiznach kraja spřisahali. Sônia Guajajara nawjeduje wotnětka nowe ministerstwo za indigene ludy, kotrež je dobyćer wólbow, nowy prezident Lula, wutworił. Guajajara běše koordinatorka indigeneho třěšneho zwjazka Abip. Jeje spřisahanje dyrbjachu nadpada militantnych přiwisnikow něhdyšeho prezidenta Bolsonara dla přestorčić.

Hotuja so na jubilejny swjedźeń

Krótkopowěsće (11.01.23)

srjeda, 11. januara 2023 spisane wot:

Zwada wo „genderowanje“

Drježdźany. Po informacijach „MDR aktuell“ je konflikt „genderowanja“ na sakskich šulach dla mjez ministerstwom a dźěłarnistwom nastał. Rěčnik kubłanskeho ministerstwa je wobkrućił, zo stej dwudypk a hwěžka w němskim słowje po regulach prawopisny zmylk. Porno tomu poruča předsydka GEW Sakskeje wučerjam, „genderowanju“ njezadźěwać, to je wuraz „diwersneje towaršnosće“.

Wubědźowanje wuwołane

Rakecy. Towarstwo k wuwiću Hornjołužiskeje krajiny hole a hatow (OHTL) je dźensa wubědźowanje wuwołało, zo by skutkowanje zapisanych towarstwow w regionje OHTL podpěrało. Skrućić chce z tym čestnohamtski angažement a začuće regionalneje zhromadnosće. Towarstwa móža so ze swojimi projektami wo mytowanski pjenjez cyłkownje 25 000 eurow hač do 9. měrca požadać.

Pytaja koncepciju za horu Říp

Krótkopowěsće (10.01.23)

wutora, 10. januara 2023 spisane wot:

Kóčka najwoblubowaniša

Wiesbaden. Wot 34,7 milionow zwěrjatow w domjacnosćach Němskeje je 16,7 milionow kóčkow. Na zakładźe statistiki centralneho zwjazka coologiskich wobchodow z lěta 2021 informuje powěsćernja dpa, zo steja psy na druhim městnje, potom sćěhuja nukle, žurki a wujki. Po dotalnym wuhódnoćenju lońšich datow njebudźe so ranking domjacych zwěrjatow měnjeć.

Jězor hač do 2027 zašlahany

Freiberg. Sakski wyši hórnistwowy zarjad w Freibergu je zašlahanje Hórnikečanskeho jězora hač do lěta 2027 podlěšił. Woni su drje wobjim areala saněrowanja pomjeńšili, ale jězor wostanje kaž wot 2014 njepřistupny. Towarstwo „rebelow Hórnikečanskeho jězora“ je aktualnemu wukazej zarjada znapřećiwiło: „Strašna skłonina je so do wody sunyła a hižo žana přičina za zašlahanje njeje.“

Njesłowo lěta wuzwolili

Krótkopowěsće (09.01.23)

póndźela, 09. januara 2023 spisane wot:

Hišće chwile hač do 31. januara

Drježdźany. Mějićeljo w Sakskej maja hišće hač do 31. januara chwile, zo bychu swoje wozjewjenja za nowy ležownostny dawk zapodali. Dotal je 51 procentow wočakowanych podłožkow dóšło. Tele wozjewjenje maja zasadnje elektronisce zapodać. Za tych bjez trěbneje techniki, kaž stej to kompjuter abo tablet, maja financne zarjady papjerjane formulary.

Wjesnjanosta znowa kandiduje

Dobruša-Huska. Wjesnjanosta Alexander Fischer so druhi raz wo tele zastojnstwo požada, wo kotrymž wolerki a wolerjo w gmejnje Dobruši-Husce 19. měrca wothłosuja. Na sobustawskej zhromadźiznje CDU minjeny štwórtk su přitomni 48lětneho Fischera za swojeho kandidata wuzwolili. Dalše kandidaturu přizjewić je hišće hač do 12. januara móžno.

Regionalne stawizny wažne

Krótkopowěsće (06.01.23)

pjatk, 06. januara 2023 spisane wot:

Kretschmer kritizuje Wićaza

Zhorjelc. Sakski ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) je wčera na rozmołwnym kole w kubłanskim srjedźišću w Zhorjelcu hodowny postrow Budyskeho krajneho rady Uda Wićaza kritizował. W postrowje wupraji so Wićaz za zamjezowanje azylowych přebytkow za ćěkańcow. „Z tajkimi wuprajenjemi wottraši wón młodych wučerjow, kotřiž su swět widźeli, za kotrychž pak je kónčina powołansce jenož druha wólba.“

Škitne naprawy zběhnjene

Budyšin. Budyski žiwidłowy a weterinarny zarjad (LÜVA) je swoje wukazy za škit pjerizny před pjeriznowej mrětwu zběhnył. Po słowach zarjada su wšitke wuchadźišća mrětwy w Budyskim wokrjesu eliminowane a desinfikowane. Nimo plahowaneje su tež dźiwju pjeriznu w potrjechenych kónčinach prawidłownje přepytowali – njejsu pak wirus hižo měsac dołho nadešli. Z rozsudom zběhnje zarjad tež winowatosć zawrjenja pjerizny.

Kónčny spurt za „Serby pśědu!

Krótkopowěsće (05.01.23)

štwórtk, 05. januara 2023 spisane wot:

Wupraja so za kónc nahubnika

Drježdźany. Socialna ministerka Sakskeje Petra Köpping (SPD) je so srjedu w Drježdźanach za kónc winowatosće nahubnika hišće w januaru wuprajiła. Po jeje měnjenju su škitne naprawy přećiwo koronje jenož při přećeženju dowolene. „Aktualne wuprajenja wirologi Christiana Drostena naše měnjenje wobkruća, zo smy po puću k endemiji“, wona wuzběhny. Doporuča pak dale šćěpjenje a masku jako najefektiwniši wosobinski škit w zjawnostnym wobchadźe.

Vodafone wotšaltuje MMS

Düsseldorf. Mobilny poskićowar Vodafone zastaji wot 17. januara sem nic wjace načasnu posłužbu za rozsyłanje fotow­ a widejow (MMS). „Ličba wužiwarjow je porno lětu zawjedźenja 2012 wo 96 procentow woteběrała“, předewzaće rozsud wopodstatni. Porno popłatkowej posłužbje MMS wužiwarjo dźensa fota abo wideja přez appy kaž Whatsapp, signal abo Threema darmotnje rozesćelu.

Ptača gripa jeja podróši

Serbska debata

nowostki LND