Přechod po rozpušćenju přewodźeć

srjeda, 08. februara 2023 spisane wot:

Město Wojerecy chce prawnisce wěsty likwidaciski proces sportoweho zwjazka Łužiska jězorina zaručić. Za to społnomócnjeny je wyši měšćanosta Torsten Ruban-Zeh.

Wojerecy (AK/SN). Město Wojerecy chce po rozpušćenju sportoweho zwjazka Łužiska jězorina prawnisce jasne a wěste rozrisanje namakać. Jednohłósnje schwali měšćanska rada wutoru wotpowědne zasadowe wobzamknjenje. Wona społnomócni wyšeho měšćanostu Torstena Ruban-Zeha (SPD), jednanja ze sportowym zwjazkom w běhu likwidaciskeho procesa wjesć. Jednanja zapřijeja wšitke trěbne wozjewjenja a prawniske naležnosće kaž tež wotpowědne zrěčenja w zwisku z rozpušćenjom. Nimo toho dyrbi wyši měšćanosta měšćansku radu prawidłownje, dypkownje a wobšěrnje wo stawje likwidaciskeho procesa informować.

Policija (08.02.23)

srjeda, 08. februara 2023 spisane wot:

Najwjac w Budyšinje demonstrowało

Na wšelakich demonstracijach póndźelu wječor je so w Budyskim a Zhorjelskim wokrjesu nimale 2 690 wosobow wobdźěliło, policija wčera zdźěli. Najwjace běchu w Budyšinje (900), Zhorjelcu (420), Žitawje (330), Kamjencu (180) a Lubiju (120). Tematisce měrjachu so hroma­dźenja přewažnje přećiwo aktualnym poli­tiskim rozsudam, zdźěla bu wójna w Ukrainje naspomnjena.

W Lutobčanskim předewzaću Femtech-Landtechnik wobstaruja hladanske a wuporjedźenske dźěła na ratarskich mašinach. ­Tajke su mjeztym hač do oktobra/nowembra zasadźene. Sčasom do nalěća poruči Marcel Sanner nože nawótřić. Tohodla ­poskićuja tule posłužbu w januarje a februarje za połojcu hewak płaćiweje płaćizny. Pola Femtech su so wot lěta 2015 na mokre wutočenje specializowali. Technologija ma lěpšinu, zo je strata materiala při wutočenju snadniša. Foto: SN/Hanka Šěnec

Socialne hospodarstwo?

srjeda, 08. februara 2023 spisane wot:
Scena: rentnar naprašuje so w apotece za žiwjenjatrěbnym insulinom – dodawanje pak je hakle zaso w nowembrje móžne, běše wotmołwa. Jenož jedyn přikład reality. Situaciju zawinował je mjez druhim trend globalizacije we wičnym hospodarstwje, kotremuž je wězo tež farmaindustrija slědowała. Bohužel dožiwjamy nětko, wosebje za čas wójny w Ukrainje, zo globalne mechaniki hospodarstwa hižo njefunguja – dodawanske rjećazy su přetorhnjene. ­Diskusija wo trěbnej regulaciji swobodnych wikow, znajmjeńša we wěstych ­wobłukach, njeje drje nowa. Tuchwilna akutna situacija w našich apotekach pak hišće raz jasnje na to pokazuje: stat dyrbi zapřimnyć a tu swoju socialnu zamołwitosć přewzać! Wšako dźe wo nic mjenje hač zawěsćenje strowotneho zastaranja ludnosće! Wot Ludwiga Erharda postulowany wobrot socialneho wičneho hospodarstwa je w Němskej přeco hišće płaćiwy, kelkož wěm. Kak wulki socialny podźěl při tym je, so prašam. Milan Pawlik

Krótkopowěsće (08.02.23)

srjeda, 08. februara 2023 spisane wot:

Zakładna šula městno njeskutka

Drježdźany. Ličba prawicarsce motiwowanych chłostanskich skutkow na sakskich šulach je loni přiběrała. To wujewi wotmołwa kultusoweho ministerstwa na małe naprašowanje zapósłanče Kerstin Köditz (Lěwica). Po tym je policija w lěće 2022 dohromady 73 wotpowědnych padow registrowała, 2021 bě jich 53. Köditz ma za perfidne, zo bě w 13 padach zakładna šula městno njeskutka.

Přihot hłowneje zhromadźizny

Budyšin. Prezidij Domowiny prosy župy a čłonske towarstwa, swojich delegatow za hłownu zhromadźiznu hač do 26. februara pomjenować a mjena zarjadej sposrědkować. Čłonojo Domowiny měli namjety za wobzamknjenja hłowneje zhromadźizny hač do 1. apryla zapodać. Po tym so jenož z wopodstatnjenjom chwatnosće najpozdźišo na spočatku hłowneje zhromadźizny přiwozmu.

Premjerny wječork z Łušćanskim

Hońtwjerske prawo změnić

wutora, 07. februara 2023 spisane wot:

Wjelki a bobry zawinuja w Zhorjelskim wokrjesu dale a wjetše škody

Zhorjelc (AK/SN). Wobě družinje zwěrjatow stej kruće škitanej. Potajkim njesmědźa so po Zwjazkowym přirodoškitnym zakonju honić. Bobr a wjelk pak zawinujetaj ratarjam, lěsnikam, hońtwjerjam a komunam w Zhorjelskim wokrjesu dźeń a wjace ćežow. „Trjebamy změnu hońtwjerskeho prawa. Škit bobra a wjelka dyrbi so w zmysle přirodoškita přepruwować“, wuzběhny krajny rada Ste­phan Meyer (CDU) tele dny w Zhorjelcu.

Zasadźenske mocy porjadoweho zarjada města Choćebuza běchu dźensa sobu wobdźěleni, kónčinu wokoło Choćebuskeho hłowneho dwórnišća zawěsćić a ludźi ewakuować. Tam su minjeny štwórtk dźěłaćerjo při twarskich dźěłach sto kilogramow ćežku bombu z Druheje swětoweje wójny namakali, kotraž měješe so dźensa znješkódnić. Za to zarjadowachu wěstotny wobłuk, w kotrymž su bydlenja něhdźe 3 800 ludźi, šula a hladarnja kaž tež dalše přemysłowe zawody. Foto: dpa/Frank Hammerschmidt

Aku za e-bike w Radworju nabiwać

wutora, 07. februara 2023 spisane wot:
Radworčan Maćij Šuster hižo mnohe lěta hromadźe z mandźelskej rady kolesuje. Mjeztym wužiwataj za swoje tury najradšo e-bike. Akuwe maja wězo prawidłownje nabiwać. Na wjeselo Radworskich e-bikerow ale runje tak wšěch druhich, kotřiž su w kónčinje tež husto jako turisća po puću, skići gmejna wot lońšeho nowembra móžnosć nabića pak za e-biki pak za elektroawta na parkowanišću při kěrchowje. Kak maš při nabiću postupować, je tam wopisane. Na kabl za swójski aku njesměš při tym zabyć. Před dobrym lětom su Serbske Nowiny wo tymle mjeztym zwoprawdźenym komunalnym předewzaću pisali. Foto: SN/Hanka Šěnec

Konop, lisćo za nowotne twaršćizny

wutora, 07. februara 2023 spisane wot:

Chěžine sćěny z konopje? Za tym chcedźa w přichodnym technikumje „Centrum twarić a bydlić“ we Wojerecach slědźić. Za to je trjeba, staru halu pře­strjencow saněrować a přetwarić.

Wojerecy (AK/SN). W něhdyšej hali přestrjencow we Wojerowskim přemysłownišću nastanje na arealu 7 000 kwadratnych metrow „technikum Centrum twarić a bydlić“. „Lětsa w septembrje budźe twarski započatk. Dotwar je za lěto 2025 planowany. Cyłkowne kóšty za projekt je 5,95 milionow eurow“, podšmórny Kathrin Schlesinger, jednaćelka Łužiskeho centruma technologijow Lautech tzwr na januarskim posedźenju Wojerowskeje měšćanskeje rady.

Krótkopowěsće (07.02.23)

wutora, 07. februara 2023 spisane wot:

Chróšćanka politikarka ÖDP

Kamjenica. Ekologisko-demokratiska strona (ÖDP) je na swojim stronskim zjězdźe Serbam zhromadne dźěło při klětušich wólbach na komunalnej a krajnej runinje poskićiła a podpěruje wutworjenje ludoweho zastupnistwa Serbow. Chróšćanku Annu-Rosinu Wjeselinu su do krajneho předsydstwa wolili. Při wólbach do zwjazkoweho sejma 2021 je ÖDP w Sakskej 0,2 procentaj hłosow dóstała.

„Grammy“ za DJja z Drježdźan

Drježdźany/Los Angeles. Drježdźanski „DJ Purple Disco Machine“ Tino Piontek je wčera w nocy wažne myto w ramiku „Grammy Awards 2023“ žnjał. Woni su jeho w kategoriji „Best Remix Recording“ za remix titula „About Damn Time“ US-spěwarki Lizzo wuznamjenjeli. „Grammy Awards“ słušeja do najawažnišich mytow za hudźbu na swěće, kotrež su lětsa w 91 kategorijach spožčili.

Křesćan Baumgärtel njebohi

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND