Tak kaž dyrbja hosćency zawrjene měć, tež Dinarjec swójba w Nowoslicach nikoho pohosćić njemóže. Hdys a hdys pak poskićeja tam wobjed za wotewzaće, kaž wčera. Minjene dny bě sej tam na wšě 80 ludźi rjanu porciju čerstwje pječeneho honačika skazało a sej je wčera připołdnju před kuchnju w Nowoslicach wotewzało. Ludwig Dinar a jeho dźowka Christiana Kubańkowa běštaj je rje­nje spřihotowałoj a staj porcije ludźom přepodałoj. Foto: Feliks Haza

Berlin/Kamjenc (SN/BŠe). Komisija EU je předwčerawšim, wutoru, jedne z wulkich europskich předewzaćow zahajiła a program „European Battery Innovation – EuBatIn“ přizwoliła. Z toho profituje nětko cyłkownje jědnaće zawodow w Němskej, zdźěli zwjazkowe hospodarske ministerstwo. Po cyłej Europje dóstanje 42 firmow spěchowanske pjenjezy.

Minjene tři njewšědnje horce lěta su Klětnjanskemu hatarstwu wulke starosće načinili. Wótku do pola ćisnyć pak rybar Dietmar Bergmann přiwšěm nochce – hišće nic.

Klětno (CK/SN). Kónclětna předań karpow, pstruhow a dalšich družin ryby je dawno nimo. W swojim Klětnjanskim hatarstwje mataj Dietmar Bergmann a jeho sobudźěłaćer Friedhelm Petrick na­jebać to wjele dźěła. W najwjetšim dźělu hatow je w zymje woda wotpušćena. To je wobswětej najpřihódniša desinfekcija, hdyž dno tak porjadnje přemjerznje. Kromy hatow dyrbja rybarjo skrućeć, ale tež saki a mašiny zwuporjedźeć. Spočatk februara započnu potom zaso wodu do hatow pušćeć – jeli woda budźe.

Poskića wirtuelne koncerty

srjeda, 27. januara 2021 spisane wot:
Wuměłcam najebać pandemiju jewišćo a publikum skićić je myslička formata „Kufa-zyma-online-stream“. Z rjadom koncertow chce Wojerowska Kulturna fabrika za čas krizy „signale optimizma wusyłać“ (SN rozprawjachu). Stajnje sobotu w 20 hodź. spřistupnja tuž ekstra produkowane nowe nahrawanje na Youtube.com/user/kufahoyerswerda. Zazběh twori přichodny kónc tydźenja koncert Berlinskeho trija ­Tolyqyn, kotrež je pod režiju Torstena Hausera něhdźe hodźinski, spěwy njedawno ­wušłeje, ­wulce chwaleneje debitoweje tačele wopřijacy wustup w Kufa natočiło. Trójka pěstuje swojorazny miks progresiwneho bluesa, folka a jazza. Foto: Gernot Menzel

Chcedźa wohrožene pasma rozšěrić

wutora, 26. januara 2021 spisane wot:

Afriska swinjaca mrětwa w Sakskej so dale a bóle wupřestrěwa. Minjeny pjatk je tudyše strowotniske ministerstwo wozjewiło, zo bě Friedricha Löfflerowy institut dalšej padaj zwěsćił, přepytujo mortwe dźiwje swinje. Ličba pozitiwnych padow w swobodnym staće roz­rosće tak na 19.

Zhorjelc (SN/BŠe). Systematiske pytanje za zahinjenymi dźiwimi swinjemi afriskeje swinjaceje mrětwy dla w Zhorjelskim wokrjesu je dalši pad wunjesło. Swinjo pak njebu we wosebitej wohroženej conje pola Krušwicy namakane, ale blisko Rózborskeho lětanišća. Wohrožena kónčina wupřestrěwa so dale na juh, byrnjež hižo do wobstejaceho pufroweho pasma słušała, kotrež bu při přepytowanjach sobu wobkedźbowane. Wohrožene pasmo budźe tuž nětko dale rozšěrjene. Krizowy stab chce dźensa wo naprawach wuradźować a dalše powšitkowne postajenja wozjewić.

Stare rjemjesło z modernej techniku

wutora, 26. januara 2021 spisane wot:
We Wjazońčanskej manufakturje keramiki Kannegießer produkuja tež w času pan­de­mije. Za to wužiwaja mjez druhim roboterowu ruku – na našim wobrazu z kera­mi­karku Berit Kleinstück –, kotraž přimadło eksaktnje na šalki sadźa. W předewzaću so najmoderniša technika a stare rjemjeslniske tradicije dawno wjace njespřeći­wjeja. Tak bě so tam prěnja z elektromotorom ćěrjena hornčerska tačel regiona wjerćała. Hornčernja z tuchwilu 24 sobudźěłaćerjemi je hač do dźensnišeho mjez druhim za swoje běłe sudobja z módrymi dypkami znata. Foto: Steffen Unger

Design mytować

wutora, 26. januara 2021 spisane wot:

Drježdźany (SN/bn). Sakske ministerstwo za hospodarstwo, dźěło a wobchad je kandidatow za lětuše 17. statne myto designa wozjewiło. Z dohromady wjace hač 200 zapodatych namjetow bě njewotwisna jury 28 „najinowatiwnišich wukonow“ wuzwoliła a w kategorijach produkciski design, komunikaciski design, design w rjemjesle a dorostowy design­ kaž tež we wosebitym wobłuku „design za atraktiwny dźěłowy škit“ wu­znamjeniła. Lawreatow prezentuja kónc februara, z dohromady 50 000 eurami dotěrowane myta chcedźa 29. měrca spožčić.

Lětuspožćićbitosć je digitalne wothłosowanje wo publikumowym myće. Wot wčerawšeho su wšitke zapodate namjety we wirtuelnej přehladce na internetnej stronje designpreis-sachsen.de wustajene. Tam móža zajimcy hač do 28. februara wotum za swojich faworitow wotedać. Mjez namjetami je tež loni zaběžana kampanja „Sorbisch? Na klar.“, kotruž bě Ro­bert Ludwig jako „za wiki kmany wukon“ we wobłuku komunikaciskeho designa zapodał. Dalše inowatiwne koncep­ty su na přikład inkluziwny rjad knihow­ za dźěći „Klapperlapapp“a tójšto futu­ristiskich nahubnikow.

W Ruskej wuwity a twarjeny taksijowy trut wupruwuja tele dny w małej hali Moskowskeho olympiskeho kompleksa Lužniki. Trut je kmany, pasažěrow a twory hač do sto kilometrow daloko transportować. Lět so z pomocu nawigaciskeje techniki w dalokej­ měrje awtomatisce wotměwa. Foto: dpa/Pawel Bednjakow

Forma slěduje funkciju?

wutora, 26. januara 2021 spisane wot:
Byrnjež wothłosowanje publikuma wo najkmańšim wukonje – hač nětko na polu wuměłstwa, designa, sporta abo mojedla tež politiki – zasadnje dobra myslička była­, hrozy stajnje tež strach wěsteje njefairnosće. Je naturalistiski wobraz rjeńši dyžli kubistiski abo nam prosće estetisce bliši? Posudźujemy parlamentownika po sympatiji abo po kompetency? Trjechi třělc „wrota měsaca“ we wulkim klubje a docpěwa tuž wjace fanow? Prašenje je: Štó najwjace přiwisnikow mobilizuje? Tež nastupajo design so tale problematika tak jednorje pod blido zmjesć njehodźi. W najlěpšim padźe stej forma a funkcija wurunanej. Hač pak so wuslědk ludźom spodoba? Směmy wćipni być, hač a – jeli – w kotrej měrje so měnjenje fachoweje jury ze zjawnym wotumom kryje. Trochu łoskoćiwši je fakt, zo spožča myto zastupjer eksekutiwy, kotraž je někotryžkuli zapodaty namjet iniciěrowała. Na druhim boku tajke postupowanje ze serbskeho swěta dosć derje znajemy. Bosćan Nawka

Dalše impulsy ratarjam

štwórtk, 21. januara 2021 spisane wot:

Zeleny tydźeń lětsa na štyrjoch kanalach digitalny był

Berlin (SN/BŠe). Žane pokazki skotu, žana dujerska hudźba, žani ratarjo a pře­trje­barjo na městnje – 95. mjezynarodny zeleny tydźeń su wčera a dźensa w Berlinje jako fachowu přehladku digitalnje přewjedli. Na zahajenskim zarjadowanju je prezident Zwjazka němskich ratarjow Joachim Rukwied wobžarował, zo njemóže so lětsa kaž hewak nimale 400 000 wopytowarjow na městnje wobhonić. Wšako je přehladka agrarnopolitiski wjeršk na spočatku lěta. Přiwšěm móžachu so zajimcy digitalnje na wjac hač sto zarjadowanjach paralelnje na štyrjoch kanalach wobdźělić, abo sej natočene wideja wobhladać. Poskitki běchu darmotne, do toho pak bě trjeba so přizjewić.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND