Berlin (SN/BŠe). Žane pokazki skotu, žana dujerska hudźba, žani ratarjo a přetrjebarjo na městnje – 95. mjezynarodny zeleny tydźeń su wčera a dźensa w Berlinje jako fachowu přehladku digitalnje přewjedli. Na zahajenskim zarjadowanju je prezident Zwjazka němskich ratarjow Joachim Rukwied wobžarował, zo njemóže so lětsa kaž hewak nimale 400 000 wopytowarjow na městnje wobhonić. Wšako je přehladka agrarnopolitiski wjeršk na spočatku lěta. Přiwšěm móžachu so zajimcy digitalnje na wjac hač sto zarjadowanjach paralelnje na štyrjoch kanalach wobdźělić, abo sej natočene wideja wobhladać. Poskitki běchu darmotne, do toho pak bě trjeba so přizjewić.
Po towaršnostnym přewróće w bywšej Němskej demokratiskej republice a po zjednoćenju wobeju němskeju krajow zhladuja tež mnozy serbscy rjemjeslnicy na 30lětne wobstaće swojich předewzaćow. Mjez nimi je Žuričan Achim Lipič, kotrehož wudźěłki na njeličomnych městnach w zjawnosći wuhladaš.
Čorna Pumpa (dpa/SN). Milinowe składźišćo „big battery“ na stejnišću w Čornej Pumpje po probowym času wot spočatka lěta regularnje dźěła. Baterijowy system słuša předewzaću Łužiska energija a milinarnje (LEAG) a zamóže 53 megawattowych hodźin składować, kaž koncern informuje. Tak móža krótkodobnje na změnu w milinowej syći reagować a energiju dodawać. „Big battery“ tuž bytostnje k stabilnej syći LEAG přinošuje.
Ze swojej „wulkej bateriju“ je LEAG inowatiwny projekt we wobłuku składowanja miliny zwoprawdźiła. W zwisku z energijowej změnu skića so mnohe do přichoda sahace potenciale, wuswětla nawoda wobłuka milinarnje w LEAG Hubertus Altmann. Wažny to zakład wuwića integrowanych rozrisanjow, kotrež zmóžnja nowe produkciske wukony we łužiskim energijowym regionje.
Społnomócnjeny němskeho knježerstwa za nowe zwjazkowe kraje Marco Wanderwitz inowatiwny projekt takle hódnoći: „‚Big-battery‘ w Čornej Pumpje je wažny signal za Łužicu jako energijowe stejnišćo a budźe tuž dale k wěstej milinowej syći našeho kraja přinošować.“
Wot noweho šulskeho lěta 2021/2022 chcedźa wokrjesy a bjezwokrjesne města, podpěrane wot swobodneho stata, za wšitkich wuknjacych na powšitkownych šulach kaž tež na powołanskokubłanskich šulach, kotřiž nimaja žane dualne wukubłanje, „sakski kubłanski tiket“ zawjesć.
Drježdźany (SN/at). Nowy poskitk płaći w lětnym abonemenće maksimalnje 15 eurow wob měsac. Z jězbnym lisćikom móža šulerjo w swojim wobchadnym zwjazku, cyłe lěto a cyły dźeń wobchadne srědki zjawneho wosoboweho bliskowobchada wužiwać. Swobodny stat podpěruje kubłanski tiket z 50 milionami eurow. Tón su sakski minister za hospodarstwo, dźěło a wobchad Martin Dulig, Kamjeničanski wyši měšćanosta Sven Schulze (wobaj SPD) jako zastupjer Sakskeho zwjazka městow a gmejnow kaž tež Budyski krajny rada Michael Harig (CDU) za Sakski zwjazk wokrjesow wčera w Drježdźanach předstajili.
Rumnostny wobłuk II Wjelčanskeje brunicoweje jamy dale njewjedu, Prožym wostanje. Runje tak planowanja za Rychwałdsku jamu pomjeńša, areal komandantury wojerskeho zwučowanišća Hornja Łužica w Holi njewotbagruja, kaž LEAG informuje.
Budyšin/Choćebuz (SN/at). Zakład rozsuda je wobzamknjenje zwjazkoweho sejma, kotryž je minjenu srjedu zrěčenju zwjazkoweho knježerstwa a wobhospodarjerjow milinarnjow nastupajo zakonske zakónčenje wudobywanja brunicy w Němskej přihłosował. Kaž koncern Łužiska energija a milinarnje (LEAG) zdźěli, je wuchadźejo ze zrěčenja „jasnje mjenje brunicy trěbneje, hač Łužiski rewěrowy koncept LEAG z lěta 2017 předwidźi“. Za wotbagrowanje Miłoraza pak widźi předewzaće „dale jasnu a dopokazujomnu energijopolitisku a energijohospodarsku trěbnosć“. LEAG je swoje rewěrowe planowanja přiměriła a chce prěnjotnje wotpohladanu produkciju swojich jamow pomjeńšić.
Na digitalny marketingowy puć so zwažić je mnohim wulke wužadanje. Tež turistikarjo maja so z nim rozestajeć. Runje nětko za čas pandemije so tež woni lochko nimaja. Za wuspěšnu sezonu dźě je zaměrne wabjenje trěbne. Digitalna syć skići za to móžnosće.
Wojerecy (SN/BŠe). Bjez zaměrneho marketinga wobchodnistwo dźensniši dźeń hižo prawje njefunguje. Kotre móžnosće pak maja mjeńše předewzaća we wobłuku digitalneje komunikacije, zo bychu kedźbnosć zbudźili? Na to wotmołwitej dźěłarničce, kotrejž turistiski zwjazk Łužiska jězorina darmotnje poskići. Prěnju přewjedu hižo jutřišu wutoru, tamnu planuja 27. januara. Organizatorojo z toho wuchadźeja, zo zakładne zrozumjenje za socialne medije hižo wobsteji.
Zarjadowani pod hesłom „Social Media Rockstar“ a „Content Kings“ wěnujetej so mjez druhim prašenjam: Kak zhotowju zrozumliwe a dobre teksty? Kak móžu ze swójskim smartfonom rjane motiwy za socialne medije třěleć a je wobdźěłać? Kak wobchadźam z platformami Facebook, Instagram a YouTube, z kotrychž powěsće sćelu? Kak wuznamne su jednotliwe słowa a symbole?
Nuknica (SN/BŠe). Wulke poćežowanja zmištrować maja tuchwilu tež ratarjo, zo bychu naprawy hygieny přećiwo afriskej swinjacej mrětwje dodźerželi. Přistup do zawoda biobura Marka Smoły w Nuknicy maja wopytowarjo tuž jeno we wosebitym wobleku. Tež wulke nakładne awta, na přikład z młynom, kotryž picu mlěje, dyrbja tam dokładnje rjedźić. A swoje škórnje biobur na wosebitych matach desinfikuje.