Šulerjo poběhnu za dobry skutk

wutora, 19. junija 2018 spisane wot:

Budyšin (CS/SN). Na swoje poprawne městno so Budyski „Běh z wutrobu“ zaso wróći. Po tym zo dyrbjachu zarjadowanje loni twarskich dźěłow w Schillerowych zelenišćach dla na Młynsku łuku přepołožić, startuja běharjo 21. septembra zaso před Němsko-Serbskim ludowym dźiwadłom. Wobdźělić budu so wšitke gymnazije stareho Budyskeho wokrjesa, potajkim Schillerowy, Melanchthonowy a Serbski gymnazij z Budyšina, Wjelećanski Kantowy a Biskopičanski Goethowy gymnazij kaž tež powołanskošulski centrum za hospodarstwo a techniku (BSZ). „Běh z wutrobu“ wotměwa so wot lěta 2005. Wot toho časa nazběrachu 230 000 eurow za towarstwa, kotrež so z dźěćacej a młodźinskej pomocu zaběraja.

Hišće hač do kónca julija dyrbja šoferojo nastupajo Budyski Móst měra wjace sćerpnosće měć hač hewak. Hłubokotwarskich dźěłow dla je tón połojčnje zawrjeny. W prěnim tydźenju awgusta pak budźe asfaltowanja dla dospołnje zawrjeny. Šoferojo ­dyrbja potom po zapadnej tangenće jězdźić. Foto: SN/Maćij Bulank

Hrajo přećiwo škarakam

wutora, 19. junija 2018 spisane wot:
Nic wjace jastwa dla, ale jako bruny blak je Budyšin w Němskej znaty. To so mnohim wobydlerjam njespodoba – problem zamjelčeć abo samo z nim so wotnamakać pak njeje alternatiwa. Přederje po hesle „Führerprinzip“ organizowani agěruja prawicarjo, a statnym zarjadam stej často ruce wjazanej. Ćim wažniši je angažement ciwilneje towaršnosće. „Runje Bu­dyšin je prawe městno za tajki projekt“, rjekny wčera Lutz Hillmann na wotewrjenju Thespis-centruma, w kotrymž so nětko zhromadnje dźiwadźelejo integraciji wěnuja. Mjezsobne zeznawanje je prěni krok, ewentualny a husto iracionalny strach – hłowne to ćěriwo škarakow wotprawa – přewinyć. Móžeš sobudźěłaćerjam projekta jenož wjele wuspěcha přeć. Snano rěčimy potom zaso wo měsće, w kotrymž pišćele a tramwajki na swětowym niwowje nastawaja, kotrehož žonop po cyłym kraju rady jědźa a kotrež je kulturna stolica Serbow. Bosćan Nawka

Z dźiwadźelenjom mjezy přewinyć

wutora, 19. junija 2018 spisane wot:

W nowym Thespis-centrumje móža zajim­cy wotnětka swójske ideje na polu lajskeho dźiwadła zwoprawdźić abo hižo­ wobstejacym projektam so přidružić. Hłowny zaměr je integracija.

Budyšin (SN/bn). Pod hesłom „Čiń sobu!“ su wčera w Budyšinje nowy, tak mje­no­wany sociodźiwadłowy Thespis-centrum na Hošic hasy wotewrili. Zaměr projekta je, na zakładźe zhromadneho dźiwadźelenja kulturne mjezy rozpušćić a nimo wjesela na hraću wosebje integraciju kaž tež inkluziju šěrić. Na nowinskej konferency rjekny Lutz Hillmann, intendant Němsko-Serbskeho ludoweho dźiwadła, kotrež je nošer projekta: „Centrum je naposledk konsekwenca toho, štož je so před lětomaj tu na Žitnych wikach stało. Po lońšim festiwalu ‚Witajće druhdźe III‘ smy cyłkownje tři próstwy wo spěchowanje projekta zapodali. Statne ministerstwo za socialne a škit konsumentow je we wobłuku směrnicy Integratiwne naprawy nam za přichodne tři lěta srědki Sakskeje natwarneje banki přizwoliło.“

Krótkopowěsće (19.06.18)

wutora, 19. junija 2018 spisane wot:

Ilegalna fabrika zawrjena

Bratislava. W Słowakskej su ilegalnu cigaretowu fabriku zawrěli, kotraž bě prawdźepodobnje wšu zapadnu Europu z falšowanymi cigaretami zastarała. Při raciji w srjedźosłowakskim měsće Revúca su po informaciji policije 10,5 milionow cigaretow a šěsć tonow tobaka sćazali. Dwě wosobje buštej zajatej. Jimaj hrozy hač do dwanaće lět jastwa.

Šansa za Wojerowski gymnazij

Drježdźany. Šěsć sakskich šulow wobdźěli so přichodne šulske lěto na nowym modelowym projekće „Twoja ideja? Twoja­ šula. Twój rozsud!“ wo demokratiji. Sakska załožba za młodźinu je z 21 zajimowanych kubłanišćow mjez druhim Wojerowski Léona Foucaultowy gymnazij wulosowała. Wo wobdźělenje prócowali běchu so gymnazije, wyše a spěchowanske šule z cyłeje Sakskeje.

Myto Lojzy Wieserej

Policija (18.06.18)

póndźela, 18. junija 2018 spisane wot:

Pomoc na městnje njebyła

Łuty. Zo je sobotu wječor 69lětna žona we Łutach policiju wo pomoc wołała, drje sej wona prawje přemysliła njebě. Rentnarka informowaše, zo cuze jězdźi­dło na jeje priwatnym parkowanskim městnje steji. Na městnje policisća skónčnje zwěsćichu, zo žona prawje nima, dokelž jedna so wo zjawne městno. W tym wokomiku wšak šoferka hižo cyle strózba njebě. Pola njeje naměrichu mjenujcy 1,54 promilow alkohola w kreji, tak dyrbješe swoje pa­pjery najprjedy raz wotedać.

Wšelake namjety, kak přidatne pjenjezy wužiwać

póndźela, 18. junija 2018 spisane wot:

Rakecy (JK/SN). Financna rozprawa k prěnjemu połlětu kaž tež dobra bilanca zastaranskeje towaršnosće, kotrejž su ­Rakečanskim gmejnskim radźićelam na jich zašłym posedźenju předstajili, jasnje pokazujetej, zo gmejna dale derje ho­spodari.

Tak maja lětsa dosć pjenjez za hospodarjenje, wobkrući wotrjadnica financneho zarjada gmejny Franziska Pfeiffer, zo móža trěbne wudawki derje zwjesć. Tež zastaranska towaršnosć je loni porjadnje hospodariła a pokazuje w bilancy pod smužku dobytk dobrych 100 000 eurow. Při tym su minjene lěto samo 233 000 eurow do wobšěrneho ponowjenja bungalowow w lěsnej kupjeli Niža Wjes inwestowali. Wulki podźěl na wuspěšnym wuwiću komunalneho předewzaća měješe jeho dotalna jednaćelka Christine Hultsch. Wona pak 1. julija zastojnstwo złoži a so na wuměnk poda. Wjesnja­nosta Swen Nowotny (CDU) počesći ju z čestnym nopaškom Rakečanskeje gmejny a dźakowaše so jej za spomóžne dźěło na dobro gmejny.

Dźesatu róčnicu wokrjesa swjećili

póndźela, 18. junija 2018 spisane wot:
Wjacore sta ludźi su wčera klóšterski a swójbny swjedźeń w klóštrje Marijinej hwězdźe w Pančicach-Kukowje wopytali. Na jewišćomaj na klóšterskim dworje a w zelowej zahrodźe dožiwichu woni program ze spěwom a reju. Jedyn z wjerškow bě hudźbny ćah z Oberlichtenauwa. Nimo toho předstajichu so zarjadnišća a towarstwa, mjez druhim Towarstwo Cyrila a Metoda. Dale wabjachu přirodowe wiki k dundanju a woptawanju kulinariskich wosebitosćow. Kóždolětny swjedźeń steješe lětsa cyle w znamjenju dźesaćlětneho wobstaća Budyskeho wokrjesa w jeho dźensnišej formje. Foto: Feliks Haza

Krótkopowěsće (18.06.18)

póndźela, 18. junija 2018 spisane wot:

Fonds za krute pady připowědźił

Drježdźany/Zhorjelc. Na wopominanju wčera w Zhorjelcu k 65. róčnicy lu­doweho zběžka 17. junija 1953 w NDR je sak­ski ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) k wjetšemu angažementej za demokratiju namołwjał. Kaž wón připowědźa, chce Sakska wopory diktatury SED přichodnje z fondsom za krute pady podpěrać.

Zarjaduja wěstotny centrum

Choćebuz. Město Choćebuz dóstanje nowy wěstotny centrum. Na to dojedna­štaj so braniborski minister za nutřkowne naležnosće Karl-Heinz Schröter (SPD) a Choćebuski wyši měšćanosta Holger Kelch (CDU), informuje ministerstwo. W nim maja přichodnje policisća a sobudźěłaćerjo porjadniskeho zarjada skut­kować. Nowy centrum wosrjedź města chcedźa hišće lětsa zarjadować.

Nowiny wuznamjenjene

Policija (15.06.18)

pjatk, 15. junija 2018 spisane wot:

Podhladny pakćik w bance

Wojerecy. Dokelž je wčera popołdnju njeznaty muž w bance na Wojerowskim Lipjecskim naměsće pakćik wotstajił a so zminył, zawołachu tam policiju. Na to su banku a susodne wobchody ewakuowali. Specialisća policije pakćik přepytowachu a zwěsćichu, zo jedna so wo atrapu bomby. Za mužom, kiž bě ju wotstajił, nětko pytaja.

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025