Krótkopowěsće (23.02.21)

wutora, 23. februara 2021 spisane wot:

Přirada załožby wuradźowała

Budyšin. Financne połoženje Załožby za serbski lud, serbske projekty we wobłuku strukturneje změny, digitalizacija a trěbny dorost wučerjow w serbskich šulach a kubłarjow w pěstowarnjach běchu hłowne temy wčerawšeho internetneho wuradźowanja parlamentariskeje załožboweje přirady, kaž jeje předsyda přirady Marko Šiman (CDU) informuje.

Hakle krótko do termina přińć

Budyšin. Zo bychu dlěšemu čakanju zadźěwali, prosy Budyski wokrjesny zwjazk DRK ludźi, kotřiž dadźa so w Kamjenskim šćěpjenskim centrumje pře koronu šćěpić, tam hakle krótko do swojeho termina přińć. Budyski wokrjes rozprawješe wčera wo šěsć nowonatyknjenjach a pjeć smjertnych padach, incidenca wučinješe 86. Zhorjelski wokrjes měješe jednoho ze­mrěteho a incidencu 63,31.

Delnjoserbski film myto dóstał

Policija (22.02.21)

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:

Dróha zawrjena była

Šešow. Sobotu něhdźe w 23.30 hodź. je 26lětna šoferka awta marki VW Golf na wokrjesnej dróze ze Šešowa do směra na zwjazkowu dróhu B 96 z jězdnje zjěła a do štoma zrazyła. Při tym je so awto wo 180 stopnjow zwjertło a do směra na Šešow stejo wostało. Njeswačanska dróha bě dlěje hač hodźinu zawrjena. Ćežko zranjenu žonu lěkuja w chorowni.

Kino chce tradicionalnu žurlu saněrować

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:

Budyšin (CS/SN). Wšitke sydła na nowej žurli 3 Budyskeho kina su z foliju zakryte. Wot 2. nowembra je kino zawrjene. Jeho nawoda Andreas Schneider a jeho třo kruće přistajeni su w krótkodźěle. „Dźeržimy temperaturu na wšěch žurlach pola dźesać stopnjow, zo njebychu přejara wustudnyli“, wón rozłožuje, „tak tež sćěny plěsniwić njemóža. Andreas Schneider zaběra so nětko z dźěłami, kotrež su po zakónčenym saněrowanju a nowotwarje žurle 3 zbyli. Nimo toho ma na to dźiwać, zo płaći wšitke dochadźace zličbowanki. Spokojom wšak runje njeje, zo njemóže tuchwilu žanych wopytowarjow witać. „Nadźijam so, zo móžemy hnydom po jutrach zaso započeć filmy pokazować. Dorěčane je, zo wšitke kina po cyłej Němskej runočasnje dźěłać započnu. Andreas Schneider wjeseli so najnowši James-Bond-film a wě, zo tón hakle w oktobrje do němskich kinow přińdźe. Tež prjedy njesmědźa jón na Netflix abo druhich streaming-kanalach předstajić.

Wobchod na městno hotela

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:
Něhdyši hotel „Husarenhof“ w Budyšinje je spotorhany. Dźěła nětko po dlěšej ­přestawce dale du. Ta bě posudka njetopyrjow dla trěbna. Bagry so mjeztym do zemje žeru, hdźež wurywaja twarsku dźěru za rozšěrjenje wobchoda. Foto: Carmen Schumann

Komunam wjele přicpěwaja

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:

Gmejna Njeswačidło chce so po terminjach měć a nadawki spjelnić

Njeswačidło (JK/SN). Njejsu to jeničce sakske komuny, ale wšitke po cyłej Němskej bědźa so z wotličenjom minjenych lět po nowym systemje dopik, někotre samo hišće ze zahajenskej bilancu k 1. januarej 2013, kotruž maja po zakonju nastajić. Tež Njeswačanski gmejnski zarjad je sej předewzał, swoje nadawki k postajenym terminam spjelnić a njelubowane financne rozprawy a bilancy sčasom předpołožić. Kónclětne wotličenje Njeswačanskeje gmejny za 2013 hakle w běhu 1. kwartala hotowe. Po tym zo su zahajensku bilancu dokónčili, steji na planje, kónclětne wotličenja wot lěta 2013 hač do 2019 zaměrnje zhotowić. To cyłu chwilu traje, wšako ma dokładne być a před krutym wóčkom oficialneho pruwowarja wobstać.

Wobydlerski dom zaso wotući

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:

Grodkowske měšćanske zarjadnistwo a regionalni politikarjo zaběraja so tuchwilu intensiwnje z wobydlerskim domom w Grodku. Měšćanostka Christine Herntier (njestronjanka) na njedawnej nowinarskej konferency zwurazni, kak wažna naležnosć wobydlerjam města a dalšim je.

Grodk (JoS/SN). Andreas Bränzel (CDU), předsyda měšćanskeje rady, tohorunja wobkrući, zo wobsteji wulki zajim na tematice. „To pokazuje, zo so wobydlerjo z wuwićom swojeho města zaběraja. Čas diskusijow wo njerjanym blečku na torhošću je nimo“, wón wuzběhny, „smy so rozsudźili twarjenje saněrować, štož mamy za najbóle hospodarsne. To njejsu sej měšćanscy radźićeljo wumyslili, ale běše to dołhi proces z fachowym přewodom.“

Na pastwje njedaloko Jitka pase so impozantnje skutkowace stadło howjadow. Po wšěm zdaću su wone zwučene, zo zajimcy ­stejo wostawaja a je fotografuja. Někotre su dosć wćipne a přińdu cyle blisko k płotej. Wosebje skutkowne su rohi kaž tež ­tuchwilu dosć tołsty kožuch, kotryž skoćata před zymu škita. Foto: SN/Hanka Šěnec

Nawal na Choćebuski zwěrjenc

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:
Słónčne wjedro z miłymi temperaturami je kónc tydźenja tež w Choćebuzu ludźi do přirody wabiło. Wulki bě nawal na tamniši zwěrjenc. Wopytowarjo pak běchu namołwjeni, wotstawk dźeržeć a nahubnik wužiwać. Dźakowne běchu přede­wšěm dźěći, zo móža zaso zwěrjata wobdźiwać. Zwěrjenc w Choćebuzu je wot 15. februara zaso přistupny. Zwěrjeće domy pak su dale zawrjene. Tež zjawne picowanja, wodźenja a dźěćace narodniny tam žane njepřewjeduja. Zastupne lisćiki předawaja zaso při kasy, zajimcy njetrjeba tuž hižo internetnje rezerwować. Gastronomiske zastaranje w formje přikuskow je zaručene, kaž z Choćebuza rěka. Foto: Michael Helbig

Škit njeje podarmotny

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:
Pokazka na gripu a wumjetowanje, zo wona dawno „tajke činjenje“ njewuskutkuje, bě (a je) na aktualnych naprawach hygieny dwělowacym „argument“, po nich so njeměć a přećiwo nim protestować. A naša „swoboda“ jim to tež zmóžnja. Přiwšěm fachowcy wospjet na to skedźbnjeja, zo njehodźi so „sezonalna epidemija“ tak bjeze wšeho z tuchwilnej pandemiju přirunować. Z gripu dźě mamy nazhonjenja, eksistuja šćěpiwa a – hinak hač kowid-19 nastupajo – medikamenty. Dokelž pak so wiry podobnje rozšěrjeja, wobkedźbujemy efekt, zo njejstej – kóc, drač a garbar – nahubnik a wobmjezowanje kontaktow podarmotnej. Nimo mjenowanych lěkarjow a zastojnikow wobkrućeja to tež medicinarjo dalšich łužiskich chorownjow. Šef nuzoweje přijimarnje Wojerowskeho klinikuma Cyril Hančik samo namjetuje, dźěl naprawow „tež po krizy“ wobkedźbować. A scyła: Njeje da zasadnje mudre so jenož potom na puć nastajić, je-li to woprawdźe trjeba? Bosćan Nawka

Krótkopowěsće (22.02.21)

póndźela, 22. februara 2021 spisane wot:

Ličbu zemrětych wudospołnili

Budyšin. Wčerawša incidenca w Budyskim wo­krjesu bě 88 a tuž tak wysoka kaž cyły minjeny tydźeń nic. Wot pjatka hač do njedźele informowaše krajnoradny zarjad wo 121 nowonatyknjenjach z koronawirusom a 44 smjertnych padach. 41 z nich njeje aktualneho, ale staršeho datuma. Wo­krjes Zhorjelc rozprawješe wčera wo dźewjeć nowych padach korony a wo incidency 63,71.

Wirtuelnje sej pohrajkali

Budyšin. Wirtuelnje wuhotowana hra „Tabu“ je předwčerawšim něhdźe 30 zajimcow na stronu schadźowanka.de wabiła. Za poskitk zamołwita Załožba za serbski lud kaž tež techniski nawoda Michał Cyž hódnoćitaj to jako wuspěch. Budźe-li wobdźělenje na přichodnych, na stronje wotměwacych so zarjadowanjach podobne, chcetej poskitk dale rozšěrić.

Přezmjezny „gšeft“ dale kćěje

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND