Policija (28.09.16)

srjeda, 28. septembera 2016 spisane wot:

Komunikaciski problem měłoj

Kamjenc. Wšón rozhorjeny přizjewi so wčera rano rentnar na Kamjenskim policajskim rewěrje, dokelž jeho Mercedes hižo tam njesteješe, hdźež bě wón jón póndźelu wječor parkował. Wobsadka policajskeho awta nastaji so tuž na puć k móžnemu městnu njeskutka. Tola krótko po tym so rentnar znowa přizjewi a alarm cofny. Mandźelska bě awto dru­hdźe parkowała a njeje ničo prajiła.

Zelena swěca za přemysło

srjeda, 28. septembera 2016 spisane wot:

Z předpisami za wobtwarjenje w Budyšinje-Lětonju je Kubšiska gmejna twarske prawo za zasydlenje přemysłowych předewzaćow wutworiła. Potencielneho inwestora tež hižo maja.

Kubšicy (CK/SN). Za lětanišćo Budyšin-Lětoń su Kubšiscy gmejnscy radźićeljo na swojim zašłym posedźenju twarski plan schwalili. Zaměr je, zo móža njewužiwane płoniny při starym tankowym składźe, za kotrež zwjazkowy lětarski zarjad přisłušny njeje, za přemysło wužiwać. Lisćina ze 24 kriterijemi naliča, što wšo dowolene njeje. Mjez druhim su to drobnowikowanje, masowe plahowanje skotu abo spalernja wotpadkow. Industrijne zawody smědźa so jenož we wobmjezowanej měrje zasydlić.

Hotowy wobchadny chaos zawiniło je wčera popołdnju njezbožo na awtodróze A 4 mjez Słonej Boršću a Hornim Wujězdom. Tam su tři nakładne awta do so zrazyli, při čimž so dwaj šoferaj ćežko zraništaj. Dokelž njeličomne jězdźidła na to awtodróhu hižo­ w Budyšinje wopušćichu, njebě jenož město dospołnje zatykane, ale tež mjeńše dróhi do směra na zapad. Foto: Rocci Klein

Krótkopowěsće (28.09.16)

srjeda, 28. septembera 2016 spisane wot:

Rozmołwy bjez wuslědka

Drježdźany. Nastupajo pobrachowacych wučerjow w Sakskej je dale wšitko wotewrjene. Wčerawše rozmołwy zastupnikow dźěłarnistwow a sakskeho financneho kaž tež kultusoweho ministerstwa wostachu bjez wuslědka, rozprawja rozhłosowy sćelak MDR Sakska. Za pjatk planujetej wobě stronje doskónčne rozmołwy wo zwyšenju mzdow wučerjow a wo jich móžnym statusu jako zastojnicy.

Tilich w Marokku

Drježdźany. Sakski ministerski prezident Stanisław Tilich je so dźensa na wopyt do Marokka podał. Jako prezident Zwjazkoweje rady přebywa wón na přeprošenje prezidenta radneje komory tamnišeho parlamenta Hakima Benchamacha w kraju, zdźěli statna kenclija. Planowana je tež rozmołwa z premierministerom Abdelilahom Benkirane.

Na rjemjeslnisku milu

Salowčenjo wjacebój dobyli

wutora, 27. septembera 2016 spisane wot:
Měchowu karu nimo zadźěwkow wodźić, drjewjane sudy kuleć a wóz połny sudow ćahnyć běchu jenož někotre discipliny piwarniskeho wjaceboja, kotryž su minjenu sobotu w Kulowje přewjedli. Bě to jedyn z wjerškow mjeztym hižo 25. piwarniskeho swjedźenja. Mjeztym zo je tamne lěta stajnje dźesać mustwow nastupiło, bě jich tónkróć dwanaće. Jako najwušikniši a najspěšniši wopokazachu so Salowčenjo. Foto: Torsten Kellermann

Wulki zajim za přetwarjenu bywšu šulu

wutora, 27. septembera 2016 spisane wot:

Njeswačidło. (LR/SN) Na dźeń wotewrjeneho twarnišća je minjenu sobotu wjednistwo hladanskeje słužby Advita do bywšeje Njeswačanskeje šule přeprosyło. Šulu přetwarjeja na dom z bydlenjemi z wobstajnym hladanjom, z móžnosćemi dnjoweho hladanja a z bydlenjemi za ludźi, kotřiž ćerpja na demencu.

W prědnim dźělu delnjeho poschoda su rumnosće za dnjowe hladanje. Wo něhdźe 30 ludźi móža so tam wšědnje starać. Bydlenja z wobstajnym hladanjom su swětłe a změja tež mjeńše te­rasy z widom na rjany Njeswačanski park. Pjeć bydlenjow wobsteji z dweju stwow, 18 bydlenjow z jedneje. Kuchnička je w stwě integrowana. Wězo ma kóžde bydlenje k tomu rjanu wulku kupjel a separatny zachod. Wuhotować móže a dyrbi sej wobydler swoje nowe doma po swojich přećach.

Policija (27.09.16)

wutora, 27. septembera 2016 spisane wot:

Awtomat rozbuchnyć spytali

Wojerecy. Po wjacorych podobnych padach we Wojerecach su tam njeznaći zawčerawšim rano znowa spytali, ciga­retowy awtomat rozbuchnyć. Při młynje bě w 5 hodź. wulki wrjeskot słyšeć. Kaž policija pozdźišo zwěsći, je awtomat detonaciju přetrał, ale bu při tym chětro wobškodźeny. Wěcnu škodu trochuja na ně­hdźe 3 000 eurow.

Přednošuje w muzeju

wutora, 27. septembera 2016 spisane wot:

Budyšin. „Wothódnoćace nastajenje napřećo druhim: Na přikładźe Serbow“ rěka němski přednošk dr. Měrćina Wałdy jutře, srjedu, we 18 hodź. w Budyskim Serbskim muzeju. Zastup je darmotny. Zarjadowanje wotměje so we wobłuku lětušich interkulturnych tydźenjow. Zajimcy su wutrobnje přeprošeni.

Wo jatbowych systemach

Budyšin. Nawoda Zhorjelskeho jastwa Frank Hieckel přednošuje jutře, w 19 hodź. w Budyskim wopomnišću wo jatbowych systemach w NDR a wo podźělu Budyšina po puću k prawostatnemu jastwu. Hieckel bě hižo za čas NDR w jas­twje dźěłał a je so z tym po přewróće rozestajał. W přednošku wěnuje so wón nimo toho podawkam w Budyskim ja­stwje w přewrótowym času.

Putnica z wotewrjenym widom

wutora, 27. septembera 2016 spisane wot:

Kłobuk přećiwo słóncu a wětrej na hłowje, nachribjetnik, kiž prawje na bjedromaj sedźi, lochku drastu woblečena a z posměwkom na wobliču – takle předstaji so njedawno Monika Gerdesowa, rozhłosowa žurnalistka z Chrósćic, w kruhu Budyskich­ seniorow katolskeje wosady. Domiznu sej z nohomaj wotkryć je jedyn z jeje zaměrow. Tak předstaji wona kartu Sakskeje a Saksko-Anhaltskeje, na kotrejž su stare Jakubowe puće zarysowane, wjeduce prěki přez Europu hač do španiskeho Santiaga de Compostela. Tam so zdawna row japoštoła Jakuba česćuje. Ale za nju kaž za mnohich druhich putnikow něhdy a dźensa woznamjenja krajinu pěši­ přeprěčić tohorunja změrowanje a zdobom rozmyslowanje wo žiwjenju a jeho zmysle.

Zhubja drohotny čas

wutora, 27. septembera 2016 spisane wot:

Wonkowny posudźowar za wohnjowoborny plan trěbny abo nic?

Wulka Dubrawa (CK/SN). Swój wohnjowoborny plan chce Wulkodubrawska gmejna dale wjesć a wudospołnić. To je trjeba, zo by spěchowanske srědki za hižo dołho planowanu nowu gratownju w Klukšu dóstała, wobkrući wjesnjanosta Lutz Mörbe (njestronjan) na zašłym posedźenju gmejnskeje rady. Do plana maja so tajke změny zapisać kaž nakup noweho jězdźidła, přidatne městno za hašensku wodu a dalše. Štyri inženjerske běrowy su poskitk wotedali. Wone žadaja sej mjez 6 900 a 10 200 eurami.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND