Wojerecy (MFü/SN). Najlěpši wobdźělnicy 26. regionalneho wubědźowanja „Młodźina hudźi“ wuhotuja jutře, sobotu, w 15 hodź. w awli Wojerowskeho Lessingoweho gymnazija tradicionalny koncert dobyćerjow. Dohromady 107 dorostowych hudźbnikow Budyskeho a Zhorjelskeho wokrjesa bě so na wubědźowanju minjeny kónc tydźenja we Wojerecach wobdźěliło. Mjez nimi bě lědma Serbow. Jeničce Józef Hantuš a Dawid Wowčer z Radworja kaž tež Tarah Meltzer z Chasowa swoje kmanosće pokazachu. 85 solistow a ansamblowych hudźbnikow je znajmjeńša 21 wot 25 móžnych dypkow docpěło a sej tak jedne z prěnich mytow wubědźiło. Najlěpši z nich wuhotuja jutřiši koncert dobyćerjow.
Budyšin (SN/MiR). 22 předstajenjow dźěćaceho ptača kwasa ma Serbski ludowy ansambl lětsa předwidźanych. Pjeć z nich a z tym po ličbje wjace hač dotalne lěta je ryzy serbskich. Serbskorěčne předstajenja móža sej dźěći na žurli ansambla trójce a dwójce na jewišću Chróšćanskeje „Jednoty“ wobhladać. Dalše předstajenja su po wjetšinje měšanorěčne, němsce a serbsce, kaž we Wojerecach a Choćebuzu. Ansamblowcy maja za turneje tež němsku wersiju ze serbskimi elementami přihotowanu. Tónle tydźeń su ju jónu tež w Budyšinje předstajili. W njej zanjesechu ansamblowcy někotre štučki serbsce, kaž „Štó ma njewjesta być“ a „Sławu“. Hewak bě rěčny poskitk němski. „Ze wšelakimi wariantami wotpowědujemy přećam kubłanišćow“, praji jednaćelka Serbskeho ludoweho ansambla Diana Wagnerowa. Dźěći ze serbskich pěstowarnjow a šulow měrja so na wotpowědne serbske předstajenja, šule z nakromnych kónčin wužiwaja wosebje měšanorěčne.
„Serbšćina je moja maćeršćina a němčina je mi tohorunja wažna.“ Takle wopisuje Lukas Čórlich swój poměr k rěčomaj, kotrejž wšědnje nałožuje. Wón chodźi do 12. lětnika Wojerowskeho Lessingoweho gymnazija. Do toho je wón Ralbičansku Serbsku wyšu šulu z realnym wotzamknjenjom zakónčił. Lětsa chce nětko maturować. Rady wobdźěla so na cyłodnjowskim poskitku serbšćiny, kotruž zajimcam na Lessingowym gymnaziju wot 7. do 12. lětnika podawaja. Jako dwanatkar je wón tam jenički wobdźělnik. Tuž jeho wučerka Lubina Kühnowa wosebje spěchuje. Wšako chce so wón stać ze serbskorěčnym hudźbnym pedagogom.
„Serbskorěčnosć za mnje woznamjenja, zo hudźbu přichodnje serbsce wuwučuju“, Lukas Čórlich rozjasnja. Jemu je wažne swoju maćeršćinu žiwje dale dawać, přetož „wona je identita“. 18lětny hudźi na wjacorych instrumentach a chce pozdźišo šulerjow wo rjanosći kompozicijow wot Mahlera hač k Mozartej přeswědčić a jich za serbske spěwne herbstwo zahorić. Přidatnu prócu, kotraž je trěbna, zo by w studiju nadźěłanu wědu tež serbsce posrědkować móhł, chce wón rady na so wzać.
We Wojerecach wotměje so kónc tydźenja 26. regionalne wubědźowanje „Młodźina hudźi“, na kotrymž so 110 hudźbnych šulerjow z Kamjenskeho, Budyskeho a delnjošlesko-hornjołužiskeho regiona wobdźěli.
Budyšin (SN/mwe). Regionalne wubědźowanje „Młodźina hudźi“ je za wobdźělnikow – přizjewić móža so hudźbni šulerjo w starobje pjeć do 27 lět – kóžde lěto wulke wužadnje. Tež přichodnu sobotu a njedźelu budźe napjatosć w rumnosćach Wojerowskeje hudźbneje šule a Lessingoweho gymnazija zaso wulka. Wšako so tam solisća na pianu, harfje, w spěwanju, na bijadłach a gitarje kaž tež smyčkowe, dujerske a akordeonowe skupinki wubědźuja.