W Kulowskej lěsnej kupjeli su na přichodne lěćo přihotowani. Tam je nowe suwadło dotwarjene. Nimo toho su wobě hrajkanišći přetwarili. Tuchwilu w měšćanskim zarjadnistwje spěchowanske srědki wotliča. Wobrotoweho dawka za zjawne posłužby dla su zastupne lisćiki za lětsa trochu podróšili. Dźěći płaća nětko 1,50 eurow zastupa. Foto: Gernot Menzel

Zwostanu wotewrjene prašenja

pjatk, 13. januara 2023 spisane wot:

Wustup Slepjanskeho dźěćetka na Wjacławskich wikach w Budyšinje je diskusiju wo hranicami mjez žiwej ­tradiciju a turistiskej atrakciju wubudźił. Zarjadowar, Budyski měšćanski zarjad, je na naprašowanje našeho ­wječornika reagował.

Budyšin (SN/MiP). We wobłuku rešeršow za artikl „Slepjanske dźěćetko w Budyšinje – pad přiswojenja kultury susoda?“, wozjewjeny loni 23. decembra, je so redakcija tež pola Katarzyny Kudzewicz, ­zamołwiteje za kulturu w Budyskim ­měšćanskim zarjedźe, naprašowała. Nowinska rěčnica města Josephina Brinkel je na naprašowanje 6. januara 2023 reagowała. Wona pisa: „Slepjanske dźěćetko ­hižo wjele lět w programje Budyskich Wjacławskich wikow mamy – njeje to nowa wunamakanka. Dalšich informacijow nimamy. Skóržby nastupajo wustup ­dźěćetka hač do 13.12.2022 žane dóšli nje­běchu.“

Šansa towarstwam

pjatk, 13. januara 2023 spisane wot:
Towarstwa najwšelakorišeho razu maja stajnje někajke předewzaća a projekty předwidźane, kotrež chcedźa jich čłonojo rady zwoprawdźić. Často wšak klaca na tym, zo cyłki dosć pjenjez nimaja. Ze swójskimi přinoškami dźě njemóžeš žane wulke skoki činić. Dalokož je to gmejnam móžne, towarstwa podpěrować, maja wone za to mjeńše sumy w swojim hospodarskim planje zapisane. Zdźěla pak je pjenježne połoženje gmejnow tak napjate, zo wone to scyła hižo njezmištruja. A winowatostne nadawki kaž pěstowarnja a wohnjowa wobora stej wažnišej hač pjenjezy za zajimy zapisaneho towarstwa wudawać. Tohodla zawěsće mnozy witaja, zo towarstwo za wožiwjenje Hornjołužiskeje hole a hatow (OHTL) wubědźowanje do žiwjenja zwoła, w kotrymž móža runje towarstwa rjanu sumu dobyć a tak swoje předewzaća financować. Nadźijomnje prawje wjele ­zapisanych cyłkow – tež serbskich – tule šansu wužije. Marian Wjeńka

Krótkopowěsće (13.01.23)

pjatk, 13. januara 2023 spisane wot:

Wot 2. februara bjez nahubnika

Berlin. Winowatosć nahubnika w zjawnym dalokowobchadźe ma so k 2. februarej dočasnje zběhnyć. To je zwjazkowy minister za strowotnistwo Karl Lauterbach (SPD) dźensa w Berlinje zdźělił. Po płaćiwym zakonju wo škiće před infekcijemi běchu dotal w dalokowobchadnych busach a ćahach, kaž su to ICE, IC a EC, hišće hač do 7. apryla FFP2-maski předpisane.

Policisća čisło dóstanu

Drježdźany. Štož je w susodnych krajach Sakskeje dawno winowatosć, nětk tež w swobodnym staće płaći: Policisća dóstanu indiwiduelne čisło. Tak hodźi so na přikład po demonstracijach lěpje zwěsćić, kotry zastojnik jednotki hotowostneje policije je so kak napřećo demonstrantam zadźeržał, jeli je k porokam dóšło. Zeleni a SPD su sej to dawno žadali, CDU to dotal wotpokaza.

Parkowanišći přepodali

Hodowne melodije zaklinčeli

štwórtk, 12. januara 2023 spisane wot:
Pjata dujerska hodownička w Slepjanskej cyrkwi bě minjenu sobotu tak derje wopytana, zo běchu samo wšitke městna na woběmaj emporomaj wobsadźene. Koncert wuhotowało je zjednoćenstwo „Meridian Brass“ z Hornjeje Łužicy. W Slepom derje znatych hudźbnikow hižo z aplawsom witachu a so jim na kóncu runje tak dźakowachu. Hudźbne popołdnjo wopřiješe tójšto hodownych melodijow a samo dźěćacy hodowny medley. Foto: Jost Schmidtchen

Budyšin (CS/SN). We wobłuku turnusowych přepruwowanjow su twarscy fachowcy zwěsćili, zo su na Budyskej Šulerskej wěži saněrowanske dźěła trěbne, zo by wona dale wěsta była. Kaž na posedźenju twarskeho wuběrka měšćanskeje rady předwčerawšim zdźělichu, su mjez druhim ćěsliske dźěła trěbne. Tohodla je zarjadnistwo pjeć firmam twarske podłožki připósłało a na to dwaj poskitkaj dóstało. Rozsudźili su so na kóncu za ćěsliski zawod z Porchowa. Dźěła we wob­jimje 80 000 eurow maja so w februaru zahajić. W lěću so dalše dźěła na fasadźe přizamknu.

Policija (12.01.23)

štwórtk, 12. januara 2023 spisane wot:

Bijeńca po lodohokeju

Běła Woda. Hakle předwčerawšim je policija zhoniła, zo bě minjeny pjatk po lodohokejowej hrě mjez Běłowodźanskimi Liškami a VER Selb k namócnym rozestajenjam dóšło (SN rozprawjachu). Kaž ­přepytowanja wunjesechu, je so skupina 20 zakuklenych wosobow do fanow ze Selba dała, jako woni wot lodoweje hale k swojim jězdźidłam dźěchu. Znajmjeńša jedna wosoba bu při nadpadźe zranjena. Policija pyta nětko swědkow, kotřiž su pjatk w Běłej Wodźe něšto podhladneho wobkedźbowali (tel. 03576 2620).

Za rozmołwu so přizjewić

štwórtk, 12. januara 2023 spisane wot:
Kamjenc. Přichodna wobydlerska rozmołwa z krajnym radu Udom Wićazom (CDU) poskića so 26. januara w 17 hodź. w Kamjenskej radnicy. Mysleny je termin mjez druhim za wobydlerjow z gmejnow zarjadniskeho zwjazka Při Klóšterskej wodźe, kiž móža tam swoje prašenja wotbyć. Zajimcy měli so za to přizjewić, a to pod www.lkbz.de/anmeldung. Ličba městnow je wobmjezowana. Po premjerje we Wjelećinje je to druhi tajki poskitk krajneho rady za rozmołwu z ludźimi.

Do Miłoraza bus dale pojědźe

štwórtk, 12. januara 2023 spisane wot:

Gmejna Trjebin, LEAG a Zhorjelski wokrjes su sej přezjedni

Trjebin (AK/SN). Wot přesydlenja potrjecheny Miłoraz wostanje dale ze zjawnym bliskowobchadom za šulerski transport do Slepoho a wróćo zwjazany. K tomu wuzna so wčera Trjebinska gmejnska rada. Dwě předłoze radźićeljo jednohłósnje wobzamknychu. W prěnim rozsudźe přihłosowachu zrěčenju Trjebinskeje gmejny z energijowym koncernom LEAG wo financowanju čary 79 Slepo-Miłoraz-Slepo. LEAG přewozmje swójski podźěl gmejny. Druhe wobzamknjenje wopřijima zrěčenje Trjebinskeje gmejny ze Zhorjelskim wokrjesom wo podźělnym financowanju samsneje busoweje čary. Je to zasadne wuznaće, zo ma so šulerski wobchad mjez Miłorazom a Slepom dale wjesć.

Bulank: Gmejna je wulke twarnišćo

štwórtk, 12. januara 2023 spisane wot:

Wjele lět płaćeše Njebjelčanska gmejna jako wulce přikładna. Z nowym wjesnjanostu so nětko wukopa, zo maja tójšto njerozrisanych problemow, kotrež dyrbja přichodny čas zrjadować.

Njebjelčicy (SN/MWj). Přewjele přičiny k spokojnosći Njebjelčanski wjesnja­nosta André Bulank nima, hdyž lěto 2022 bilancuje a wuhlad na přichodnych ­dwanaće měsacow poda. „Mamy jako komuna nimale milion eurow dołha. To woznamjenja, zo dyrbimy přichodnje mjeńše całty pjec a so na swoje winowatostne nadawki kaž pěstowarnju a wohnjowu woboru wobmjezować. Wšitke dobrowólne wobłuki kaž hrajkanišća abo podpěru towarstwam dyrbimy bohužel přepruwować“, praji wjesnjanosta, kiž je swoje zastojnstwo w awgusće nastupił.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND