Poslednje přihoty za wiki

srjeda, 23. nowembera 2022 spisane wot:
Přihoty za 639. Wjacławske wiki w Budyšinje so nachileja. Na Žitnych wikach, Bohatej a na Hłownym torhošću wikowarjo, gastronomojo a mnozy dalši z hamorom dźěłaja, šrubuja a swoje stejnišća wupyša. Na Žitnych wikach je Robert Heinze z Habrachćic wčera woblubowanu pyramidu nad swojim předawanišćom horceho wina natwarił. Hromadźe ze swojim nanom so wón wjeseli, zo móža so hodowne wiki skónčnje zaso wotměć. Na nich so Heintzec swójba hižo wot lěta 1993 wobdźěla. 2007 su prěni raz swoju pyramidu natwarili. Foto: Carmen Schumann

Swobodne městna za jězbu

srjeda, 23. nowembera 2022 spisane wot:

Chrósćicy. Za adwentnu kubłansku jězbu župy „Michał Hórnik“ sobotu, 26. nowembra, do Błótow su krótkodobnje hišće swobodne městna. Wotjězd je planowany w 10 hodź. při Chróšćanskej Jednoće. Wobdźělnicy wopytaja mjez druhim hodowne wiki w Lubnjowje a podadźa so wottam z čołmom na Lědy. Wotjězd w Lubnjowje budźe w 17 hodź., wječer we 18.30 hodź. w Klóšterskej Nowej Wsy. Bus nawróći so w 21 hodź do Chrósćic. Jězba płaći na wosobu 15 eurow. Swoje zastaranje płaći kóždy wobdźělnik sam. Zajimcy njech přizjewja so e-mailnje pod abo pod telefonowym čisłom 0174 301 02 00.

Radźićeljo wuradźuja

Lejno. Zdźěłanje twarskeho plana za wjacore ležownosće w Časecach budu jedna z temow přichodneho posedźenja gmejnskeje rady Pančicy-Kukow jutře, štwórtk, w 19 hodź. w Lejnjanskim hosćencu. Dale porěča radźićeljo wo nakupje zamkoweje připrawy za serbsku zakładnu Šulu Ćišinskeho. Wobydlerjo su wutrobnje přeprošeni.

Policija (23.11.22)

srjeda, 23. nowembera 2022 spisane wot:

W bróžni kradnyli

Ćemjercy. Mała wjes Ćemjercy pola Budyšina so w policajskich rozprawach lědma raz jewi. Nětko pak su tež tam paduši pobyli. Woni zadobychu so minjene dny do bróžnje, z kotrejež pokradnychu wuhotowanje za krosnowanje kaž tež wšelki grat. Po informacijach policije wučinja škoda něhdźe 2 700 eurow.

Znjezboženej žonje pomhali

Běła Woda. Jako pomocnicy w nuzy wopokazachu so policisća a wohnjowi wobornicy předwčerawšim připołdnju w Běłej Wodźe. Na Brechtowej bě starša žona w swojim bydlenju padnyła a sej sama hižo pomhać njemóžeše. Na zbožo móžeše wona nuzowe čisło wolić. Wobornicy wočinichu bydlenje a policisća přepodachu žonu wuchowanskej słužbje.

Plusnikecy (LD/SN). Wobydlerska iniciatiwa za Plusnikečansku skału je sej předewzała, zo stanje so tamniši Čertowski kamjeń zaso z cilom šěrokeje zjawnosće a zo so tam wo přirodnym pomniku a z tym zwisowacej powěsću informuje. Zo móhli serbsku rěč a kulturu prawje wjele zajimcam zbližić, prošachu lětsa w nalěću předewzaće ProStein wo to, teren wokoło Čertowskeho kamjenja tak spřihotować, zo móža zajimcy přirodny pomnik zaso wopytać.

Móžne přidatne dochody

srjeda, 23. nowembera 2022 spisane wot:

Wulke fotowoltaikowe připrawy widźi gmejnska rada jako šansu

Njebjelčicy (JK/SN). Njebjelčanskej gmejnje su naprawy a poskitki, kotrež komunalne dochody zawěsća abo zwyša, tučasnje jara witane. K tajkim słuša poskitk předewzaća BußSolar z Münsterlanda. Tute předewzaće twari wulke foto­woltaikowe připrawy na ležownosćach ­a ­dodawa tam produkowanu milinu do wobstejacych bliskich syćow.

Serbski krosnowar Ronny Liebal ze Smjerdźaceje je sej krosnowanski wuheń natwarił. Před něhdźe třomi tydźenjemi je so hromadźe ze Symanom Pöpelom na krosnowanskej sćěnje pospytał. Dohromady wjedu štyri čary ze wšelakimi ćežemi na ně­hdźe wosom metrow wysoki wuheń. W sćěnje nadeńdźeš štyri rynki za wotpowědne zawěsćenje. Na wjeršku wuhladaš potom runje tak kaž w Sakskej ­Šwicy wjerškowu knihu. Do njeje so mjeno, datum a krosnowanski puć zapisaja. ­Tajki wuheń je drje jónkrótny we Łužicy. Tak maja serbscy krosnowarjo nětko mały domicil za trening a přihot na ćežke krosnowanske dny. Foto: Syman Pöpel

Derje wotwažować

srjeda, 23. nowembera 2022 spisane wot:
Zo je hospodarske połoženje našich komunow wšo druhe hač róžojte, je powšitkownje znate. A z přichodnym lětom so wone skerje hišće pohubjeńši, hdyž myslimy na přiběrace płaćizny za energiju. Hdyž w tajkej situaciji wulka firma Njebjelčanskej gmejnje poskića, jej kóždo­lětnje, a to 30 lět dołho, nimale 50 000 eurow za to płaćić, zo smědźa na płoninje pola Pěskec solarnu připrawu instalować, je to najprjedy raz lukratiwna naležnosć. A tola so nadźijam, zo čłonojo gmejnskeje rady, kotřiž na kóncu wo tym rozsudźa, dokładnje wo tym rozmysluja. Na jednym boku je tak mjenowana zelena milina trěbna, na tamnym je potom płonina za ryzy ratarske wobdźěłanje blokowana, tež hdyž su solarne module na stołpach přičinjene, tak zo móža so pod nimi na přikład wowcy pasć. Ja znajmjeńša mam stajnje trochu brjušebolenje, hdyž tajke solarne připrawy kaž pola Kamjenca abo druhdźe na płoninach widźu, kotrež so potom hižo wobdźěłać njehodźa.. Marian Wjeńka

Z narězom pjeć metrow dołheho wosuška su so zawčerawšim Choćebuske hodowne wiki wotewrěli. Wunošk z předanje hoberskeje wosuška je na dobro zwěrjenca města. Hač do patoržicy přeprošuje něhdźe 80 wikowarjow, dźiwadźelnikow a hosćencarjow mjez Starym torhošćom, Grodkowskej dróhu a měšćanskej promenadu wšědnje na dundanje a přebywanje. Foto: Michael Helbig

Krótkopowěsće (23.11.22)

srjeda, 23. nowembera 2022 spisane wot:

Warnowanski dźeń 2022

Budyšin. Warnowanski dźeń jako zhromadny akciski dźeń Zwjazka a krajow budźe lětsa 8. decembra. Na tymle dnju testuja technisku infrastrukturu warnowanja po cyłej Němskej z probowym alarmom. Wurazny zaměr je, słabosće we warnowanskim systemje wotkryć a je na to wotstronić. Warnowanje budźe w 11 hodź., zběhnjenje alarma w 11.45 hodź., kaž Budyski wokrjes zdźěli.

Žadaja sej „jasnotu a strategiju“

Niska. Sobudźěłaćerjo Nišćanskeje wagonownje su swoje žadanje za „jasnotu, strukturu a strategiju“ z napominanskej stražu podšmórnyli. Kaž ze stron dźěłarnistwa IG Metal rěka, njeje „wjednistwo zawoda na dotalne naprašowanja a namjety reagowało“. W insolwencnym jednanju tčacej wagonowni dźěła aktualnje 260 přistajenych w krótkodźěle.

Češa steja za NATO

Wo Ochranowje a Serbach

wutora, 22. nowembera 2022 spisane wot:

Budyšin. Na temu „Ochranow a Serbja. Nowe přistupy k sorabistice“ přednošuje dr. Lubina Malinkowa štwórtk, 24. nowembra, w 19 hodź. w Budyskim Serbskim muzeju. Mjez druhim wotmołwi historikarka na prašenje, za čo měli Serbja bratrowskej jednoće dźakowni być. Na zakładźe dotal mało wužiwanych žórłow wotkrywa wona tak tež nowe přistupy k sorabistice. Zjawny němskorěčny přednošk wotměje so w ramiku lětnych gremijowych posedźenjow Serbskeho instituta.

Radźićeljo wuradźuja

Róžant. Přichodne posedźenje gmejnskeje rady Ralbicy-Róžant wotměje so zajutřišim, štwórtk, we 18.30 hodź. w sydarni gmejnskeho zarjada w Róžeńće. Mjez druhim předstaja tam projekt připrawy fotowoltaiki na swobodnej płoninje južnje Šunowa. Dale póńdźe wo nadawk za wobstaranje drasty a wuhotowanja za gmejnsku wohnjowu woboru. Nimo toho porěča wo twarskim planje „Konjecy-wjesna dróha směra Ralbicy“.

Wuhotuja adwentne wiki

HSSL25

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025