Awtor dźensa
Toni Ryćer
„Nimam chwile!“ To často słyšu, hdyž rěčimy mjez kolegami, znatymi abo tež swójbnymi wo terminach. Ale lepju so tež sam hustodosć z tajkej wotmołwu.
Wězo je žiwjenje połne dźěła, zawjazanosćow abo aktiwitow w swobodnym času. Runje tu pak mamy hoberske mnóstwo móžnosćow, wobmjezowane zdźěla jenož financielnych wuměnjenjow dla. Druhdy pak dyrbimy so tež z njeluboznym a dlěje trajacym dźěłom zaběrać. Posledni raz sym lětsa trawu sykł, a hižo čaka spadane lisćo na zrumowanje. Tajke dźěła bych sej rady zalutował, dokelž za nje poprawom woprawdźe chwile nimam. Najskerje pak njejsym jenički, kiž kóžde lěto nazymu tak mysli, tež hdyž pohib na čerstwym powětře nikomu nješkodźi. Nimo toho móžeš při tajkich stupidnych zaběrach wo tym abo tamnym rozmyslować, na přikład wo zańdźenym lěće.
Awtor dźensa
Tomaš Faska
Maš němske słowa, kotrež su w serbšćinje jenake a runje tak pisane. Wosebje w zwěrinstwje to husto mamy. Krokodil rěka tež w přełožku krokodil, tiger je tiger a salamander wězo salamander, byrnjež nam tu słownik tež přełožk wódna ješćelca poskićał. A runje tak je to pola pumy. Puma je tohorunja puma, hačrunjež sym tež hižo synonym hórski law nadešoł. A jemu so dźensa tu wěnuju, abo lěpje prajene jeho pomjenowanju, nic pumje jako zwěrjo. Nastork k tomu bě mi zaso raz historiski datum 27. winowca, ale 1974. W tym lěće wotmě so w Němskej swětowy pokal w kopańcy a zemrě w Herzogenaurachu blisko Nürnberga Rudolf Dassler. Potajkim nimale dokładnje před 45 lětami.
Mjeno Dassler mnohim zawěsće w prěnim wokomiku ničo njepraji. Dajće mi tuž dźensa skrótka njewšědnu stawizničku wo bratromaj powědać, kotrajž staj swětowe sportowe stawizny pilnje sobu pisałoj. A to, bjeztoho zo byštaj samaj wurjadnaj sportowcaj byłoj.
Awtor dźensa
Jan Hrjehor
Dny póčnu krótše a zymniše być, wonka sportować so tomu abo tamnemu hižo tak prawje njecha. Nazymski čas pak je zdobom zazběh sezony za wolejbulistki. Prěni hrajny dźeń za mustwo Drježdźanskeho SC trenarja Alexandera Waibla skónči so sobotu z rezultatom 1:3 přećiwo SC Podstupimej.
Awtor dźensa
Clemens Šmit
Awtor dźensa
Jurij Bjeńš
„To móže zaso raz prawje napjata sezona być!“, słyšu nětko časćišo w Ralbičanskim Stadionje přećelstwa. Měnjena je w prěnim rjedźe 1. zwjazkowa koparska liga. RB Lipsk, Bayern Mnichow abo tola BVB? Tež ja móžu sej předstajić, zo Bayerojo lětsa přewulku wostudu njezměja.
Awtor dźensa
Křesćan Korjeńk
Musical ,,Quo vadis-dokal dźeš?“ drje su słowa, kotrež słušachu poslednje dny do wokabulara mnohich wobydlerjow kónčiny podłu Klóšterskeje wody. Wo wuspěchu tutoho projekta bu wšak hižo mnoho pisane – chwalo a připóznawajo. Wulka ličba wopytowarjow drje je argument sam za sebje. Někotryžkuli kasěrar sportoweho towarstwa by so nad telko přihladowarjemi zwjeselił. A k tomu hišće fairny, wustojny publikum. Sony su sony!
Njech je mi dowolene, zo so w swojim dźensnišim komentarje spočatnje zasłužbnemu serbskemu sportowcej-běharjej wěnuju, kiž je před měsacomaj 85. narodniny swjećił. Dobry znaty mi njedawno praji: „Tón Jurij, tón běha a běha a běha. Myslu sej, bjez běhanja njemóže žiwy być.“ Haj, hdyž je čłowjek z 85 lětami hišće strowy a čiły, móže so zbožowny čuć. A hdyž so w tej starobje hišće na wubědźowanjach w běhanju wobdźěla, da je to něšto njewšědne.
We Wutołčicach, w Baćońskej wosadźe rodźeny Jurij Nuk je tajki fenomen. Kóžde lěto wobdźěla so wón na mnohich běhach po cyłej Łužicy, ale tež zwonka njeje a wobsadźa w swojej starobnej klasy zwjetša jedne z načolnych městnow.
Awtor dźensa
Michał Nuk
Zašłe kóncy tydźenja stejachu zaso w znamjenju wutrajnostneho třiboja we Łužicy. Knappenman we Łazu je tež lětsa znowa syłu sportowcow přiwabił. Triatlon při Třižonjanskim jězoru je tak woblubowany, dokelž namaka kóždy zajimc, wšojedne hač dołholětny rutinjej abo započatkar, kmany poskitk. Předewšěm kolesowanska čara po dobrym asfalće je płona a spěšna, nichtó so dołhich horow bojeć njetrjeba. Kontrast k tomu mamy 80 km južnišo. Krótko do Knappenmana wotměwa so wokoło Olbersdorfa O-See-Challenge, kotraž słuša do swětoweje wubědźowanskeje serije XTERRA. Tu je hinaši material trěbny – po płuwanju dźe na mountainbiku přez kamjenje a korjenje Žitawskich horin, prjedy hač so naročny crossowy běh přizamknje. To wosebje na kolesu woznamjenja, zo trjebaš nimo wutrajnosće tež dobre techniske a koordinaciske zamóžnosće, njechaš-li přewjele mocow a časa zhubić.